Tag: ecb

Nešto je trulo u najvažnijoj europskoj banci, zaposlenici oprali šeficu: Ne misli o inflaciji, već o politici
info

Nešto je trulo u najvažnijoj europskoj banci, zaposlenici oprali šeficu: Ne misli o inflaciji, već o politici

Na globalnoj sceni predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde i dalje ima reputaciju međunarodne rock zvijezde financija, ali kod kuće je druga priča. Sindikalna anketa među zaposlenicima ECB-a donijela je porazne rezultate za Lagarde Većina anketiranih smatra da ona nije prava osoba za čelnu poziciju u ECB-u. Više od 50 posto ispitanika rangiralo je njezin ukupni učinak u prvoj polovici osmogodišnjeg mandata kao 'vrlo siromašan' ili 'jadan'. To je sušta suprotnost ocjenama koje su njezini prethodnici Mario Draghi i Jean-Claude Trichet dobili u sličnim anketama na kraju svojih mandata. Manje od jednog od 10 zaposlenika ECB-a ocijenilo je Draghija 'vrlo lošim' ili 'lošim', a njih 55 posto smatra njegovu izvedbu 'vrlo dobrom' ili 'izvanrednom'. Isto tak...
Hrvatska postaje članica eurozone, objavljen tečaj po kojem ćemo kune mijenjati u eure
Hrvatska

Hrvatska postaje članica eurozone, objavljen tečaj po kojem ćemo kune mijenjati u eure

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u utorak tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.     Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja. “...
Premalo i prekasno: Da bi obuzdala podivljalu inflaciju, Europa diže kamatnu stopu. Što to znači za Hrvatsku?
info

Premalo i prekasno: Da bi obuzdala podivljalu inflaciju, Europa diže kamatnu stopu. Što to znači za Hrvatsku?

U prethodnih mjesec dana svuda oko nas pljuštali su inflacijski rekordi. Inflacija, koja je u Hrvatskoj u kontinuiranom rastu od početka 2021. godine, u svibnju ove godine dosegnula je 10,8 posto, što je najviša stopa otkako je Stabilizacijskim programom u jesen 1993. dokinuta hiperinflacija. Istovremeno, u eurozoni je stopa inflacije u lipnju iznosila 8,6 posto i najviša je od uvođenja eura, a istu tu stopu inflacije u svibnju su zabilježile i Sjedinjene Američke Države s najvišom stopom od 1981. godine U Velikoj Britaniji u svibnju rast opće razine cijena iznosio je 9,1 posto, što je najveći porast u posljednja četiri desetljeća. Kako se rastu cijene energenata, neizvjesnosti oko budućeg tijeka pandemije i rata u Ukrajini te sve učestalijeg ugrađivanja inflacijskih kretanja u plaće ...
Euro je najslabiji u 20 godina, a sve je bliži trenutak koji mnogi nisu očekivali: ‘Europa je najslabija karika svjetskog gospodarstva!’
vijesti

Euro je najslabiji u 20 godina, a sve je bliži trenutak koji mnogi nisu očekivali: ‘Europa je najslabija karika svjetskog gospodarstva!’

Europa se sve teže nosi s problemima koje uzrokuju rat u Ukrajini i energetska kriza. Gurnulo je to euro u utorak na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina te se njegova vrijednost nalazi na oko 1,027 dolara. Mnogi analitičari predviđaju da je samo pitanje vremena kada će se tečaj eura i dolara izjednačiti dok se europska gospodarstva bore s visokom inflacijom, štrajkovima i previranjima na energetskim tržištima     Njemačka je zabilježila prvi mjesečni trgovinski deficit od 1991. godine. Očekuje se da će napetosti u opskrbnom lancu usporiti najveće gospodarstvo eurozone, koje uvelike ovisi o izvozu, a moglo bi ga čak gurnuti u recesiju. 'Mislimo da se izgledi naglo pogoršavaju', napomenula je Daniela Ordonez iz Oxford Economicsa, pi...
ECB upozorava: Bilo kakav poremećaj u opskrbi plinom izazvao bi velik šok u eurozoni
vijesti

ECB upozorava: Bilo kakav poremećaj u opskrbi plinom izazvao bi velik šok u eurozoni

Poremećaj u opskrbi plinom izazvao bi šok koji bi smanjio vrijednost robe i usluga proizvedenih u eurozoni, upozorila je u utorak Europska središnja banka (ECB). Cijene energije dosegnule su rekordne razine, potaknute bojaznima da bi eventualni ruski napad na Ukrajinu doveo do prekida u opskrbi Europe ruskim energentima, budući da je Zapad Moskvi zaprijetio sankcijama koje bi, kako se strahuje, mogle obuhvatiti i naftu i plin.     Rusija opovrgava tvrdnje da priprema invaziju na Ukrajinu, podsjeća Reuters. Visoke cijene energije smanjit će BDP eurozone u ovoj godini za oko 0,2 posto u odnosu na neutralni scenarij, a najveći utjecaj očekuje se u prvom tromjesečju, procijenio je ECB u članku Ekonomskog biltena, objavljenom u utorak, Više od 90 posto plina koji eurozon...
Europski regulator upozorava: Hrvatska u problemima zbog uzleta cijena nekretnina
Hrvatska

Europski regulator upozorava: Hrvatska u problemima zbog uzleta cijena nekretnina

Hrvatska je među zemljama koje je Europski odbor za sustavne rizike upozorio zbog rizika vezanih uz preskupe nekretnine     Europski financijski regulatori upozoravaju da se tržište nekretnina u EU "odvojilo" od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet, povećavajući rizike za banke zbog rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava. Europski odbor za sustavne rizike, tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav, u petak je izrazilo zabrinutost pozivajući sedam od 30 zemalja koje nadzire da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina. Potaknute niskim kamatnim stopama, cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 9,2 posto&nb...
Istražili smo koje su glavne prednosti digitalnog eura i može li on konkurirati popularnim kriptovalutama
info

Istražili smo koje su glavne prednosti digitalnog eura i može li on konkurirati popularnim kriptovalutama

Potaknute sve većom popularnosti kriptovaluta, koje bi mogle ugroziti njihovu kontrolu nad izdavanjem novca, središnje banke pripremaju uvođenje vlastitih digitalnih valuta. Provjerili smo koja je razlika između digitalnih valuta i klasičnog novca i što će nam u praksi donijeti još jedan oblik novca     Otkako je 2008. računalni programer Satoshi Nakamoto kreirao bitcoin, globalnu digitalnu valutu neovisnu o središnjim bankama nadležnim za emisiju novca, svijet su preplavile stotine kriptovaluta temeljenih na novoj tehnologiji blockchaina. Premda su mnogi skeptici smatrali da je to samo još jedan bezuspješan pokušaj zamjene klasičnog novca, pokazalo se da je tehnologija koja stoji iza tog sustava superiorna rješenjima na kojima počivaju k...

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.