Hrvatska obala na izložbi „Adria Ausstellung« u Beču 1913.
dr. sc. Jasenke Kranjčević
Jadranska izložba – Adria Ausstellung – u Beču 1913. predstavlja prvu tematsku, interdisciplinarnu turističku izložbu o istočnoj obali Jadrana. Izložba je trajala od 3. svibnja do 5. listopada 1913., a o interesu za temu izložbe govore podaci kako je izložbu posjetilo 2.080.000 posjetitelja. (Zanimljiv je podatak da je 1913. od 155 radnih dana njih 79 je bilo kišnih, što je zasigurno pridonijelo velikom zanimanju za izložbu) O izložbi su pisali gotovo svi austro-ugarski časopisi (stručni i dnevni). Izložba je davala snažan naglasak na prikaz kulturne i prirodne baštine hrvatske obale Jadrana što je potkrijepljeno izradom replika pojedinih zgrada koje danas predstavljaju turističke arhitektonske atrakcije.
Izložba je posjetiteljima nudila i različite popratne sadržaje (predavanja, razgledavanje izložbe, razgledavanje broda, akvarij, izložbe umjetnosti i dr.), ah i zabavu (šetnice, vožnju čamcima, restorane, suvenirnice, natjecanja i dr.). Zbog velikog broja angažiranih stručnjaka različitih profila, izložba je pokazala multidisciplinarni, transnacionalni i kozmopolitski pristup organizaciji.
Da nije započeo Veliki rat 1914. pitanje je kako bi se razvijao turizam na hrvatskoj obali temeljem Jadranske izložbe?
Dr. sc. Jasenka Kranjčević, dipl. ing. arh. znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam, Zagreb. Njezin znanstveni interes je povijest turističke arhitekture te stavljanje njenog značaja u suvremeni kontekst arhitekture i turizma.
Predstavljanje „Male knjižnice« Društva hrvatskih književnika
uz sudjelovanje
Božidara Petrača, dopredsjednika DHK i urednika časopisa „Republika “
Ivice Matičevića, urednika Male knjižnice DHK
Ružice Cindori, tajnice DHK
Društvo hrvatskih književnika je udruga pisaca osnovana 1900. s ciljem »da se književnici podupiru te da bez obzira na političke smjerove unapređuju hrvatsku književnost« odnosno »da se zaštićuje i diže ugled književničkoga staleža«. Unatoč staleškom okviru, inicijativa je od samog početka podrazumijevala širi društveni zamah, pa se uloga i utjecaj Društva očituje u javnosti napose u smislu shvaćanja književnosti kao važnoga oblika nacionalne samobitnosti. Jedna od djelatnosti DHK jest i nakladnička, iako to nije njezina temeljna zadaća kao središnje nacionalne književne udruge. Uz nakladničku djelatnost, Društvo razvija i druge oblike svoga djelovanja i komunikacije s drugim, pa i međunarodnim institucijama. Osim književnih tribina, obično svake srijede, ah i drugih različitih susreta i priredaba, organizira i razne književne simpozije, okrugle stolove i skupove, primjerice, redovite Zagrebačke književne razgovore, manifestaciju međunarodnoga značenja, ih uprihčuje obljetnice svojih značajnih članova i velikih nadnevaka hrvatske književnosti.
Mala knjižnica pokrenuta je/obnovljena 2001. na temelju bogate tradicije dotadašnjih nakladničkih projekata Društva i do sada je u njoj tiskano preko 200 naslova u stihu i prozi (pjesme, romani, novele, drame, eseji, književna kritika…). Cilj je bibhoteke potaknuti i objavljivati suvremenu hrvatsku književnu proizvodnju poglavito unutar svoga članstva koje okuplja mnoge važne hrvatske pisce i intelektualce.
[supsystic-gallery id=133 position=center]
