Riječ kravata dolazi od francuske riječi “croata”.
U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. …”
“Zato barem danas svežimo kravatu i družeći se s drugima, podsjetimo se na vrijednosti
koje kravata simbolički prenosi: ljudsko dostojanstvo, zrelost, slobodu i odgovornost,
kulturu komunikacije i uljudnosti, poslovnu uspješnost, duh zajedništva, važnost nekih životnih trenutaka i svečanosti…”
Teorijski postoji 85 načina vezivanja kravate. Danas su najpopularniji oblici čvorova, tvz. poluboce, zatim vrpce ili leptir-mašne.