U iznenadnoj izjavi koja je uzburkala političku scenu, bivši američki predsjednik Donald Trump pozvao je Rusiju da prekine vojne operacije u Ukrajini. Istodobno je nagovijestio da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao razmotriti ustupanje Krima kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma s Moskvom. Komentari dolaze u vrijeme intenziviranih diplomatskih napora za okončanje sukoba koji godinama potresa Istočnu Europu.
Obraćajući se novinarima u New Jerseyju, Trump je izrazio razočaranje kontinuiranim napadima Rusije na Ukrajinu, napomenuvši da se nedavno sastao sa Zelenskim u Vatikanu. Sastanak, koji je navodno protekao u dobroj atmosferi, potaknuo je nagađanja o obnovi pregovora između dviju strana.
„Mislim da je [Zelenski] spreman [odreći se Krima]“, rekao je Trump kada su ga pitali o mogućnosti predaje Krima, poluotoka koji je Rusija anektirala 2014. „Pogledajte, Krim je bio [ruski] prije 12 godina.“
Ova izjava odmah je izazvala brojne reakcije, s obzirom na to da međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, ne priznaje rusku aneksiju Krima.
Trump krivi Obamu i Bidena za aneksiju Krima
U svom prepoznatljivom stilu, Trump je krivnju za situaciju prebacio na svoje prethodnike, demokratske predsjednike Baracka Obamu i Joea Bidena. Optužio ih je da su dopustili Rusiji da preuzme kontrolu nad Krimom “bez ispaljenog metka”.
„Dakle, nemojte mi pričati o Krimu. Razgovarajte s Obamom i Bidenom o Krimu“, naglasio je Trump. „I zapamtite, ovo je Bidenov rat. Ovo nije Trumpov rat. Ovdje sam da pokušam riješiti problem. A problem je što toliko ljudi biva ubijeno.“
Ovi komentari vjerojatno će izazvati žestoke rasprave o odgovornosti za eskalaciju sukoba u Ukrajini i ulozi različitih administracija u suočavanju s ruskom agresijom.
Mirovni prijedlozi i teritorijalni sporovi
Rasprave o budućnosti Krima i drugih spornih teritorija ključna su prepreka u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini. Prema nekim izvješćima, američki prijedlozi uključuju potencijalno priznanje ruske kontrole nad Krimom, uz de facto priznanje ruske kontrole nad drugim dijelovima Ukrajine. S druge strane, europski i ukrajinski protuprijedlozi zalažu se za odgađanje rasprave o teritorijalnim pitanjima dok se ne postigne primirje i uspostavi dugoročni mir.
Ovaj jaz u gledištima naglašava složenost pregovaračkog procesa i različite prioritete svake strane. Pitanje teritorijalnog integriteta Ukrajine ostaje ključno za Kijev i njegove saveznike, jer Rusija nastoji osigurati kontrolu nad strateški važnim regijama.
Trump o Zelenskom: “Smireniji je, mislim da želi postići dogovor”
Trump je također komentirao svoje mišljenje o ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, sugerirajući da je otvoreniji za pregovore nego prije. „Čini mi se smirenijim. Mislim da razumije situaciju i mislim da želi postići dogovor“, rekao je Trump.
Sastanak dvojice predsjednika u Vatikanu, kojem su prisustvovali povodom sprovoda pape Franje, bio je prvi susret uživo od njihove svađe u Ovalnom uredu u veljači. Mnogi to vide kao potencijalnu priliku za revitalizaciju diplomatskih napora i pronalazak puta prema mirnom rješenju sukoba.
Ključni trenutak u pregovorima
Sastanak između Trumpa i Zelenskog dogodio se u ključnom trenutku pregovora, dok se rat u Ukrajini nastavlja s velikim ljudskim i ekonomskim posljedicama. Međunarodna zajednica sve više poziva na prekid neprijateljstava i pronalaženje održivog političkog rješenja.
Trumpova izjava o mogućoj cesiji Krima mogla bi predstavljati značajan korak prema otvaranju novog prostora za pregovore. Međutim, ostaje nejasno koliko je ta tvrdnja točna ili odražava li ona stvarni stav ukrajinske vlade.
Reakcije i budući scenariji
Trumpove izjave izazvale su različite reakcije diljem svijeta. Dok su neki analitičari pozdravili naznake potencijalnog kompromisa, drugi su izrazili skepticizam i upozorili na opasnosti od popuštanja ruskoj agresiji.
Budući scenariji uvelike ovise o daljnjem razvoju diplomatskih napora i spremnosti svih strana na kompromis. Ključni čimbenici uključuju:
Stav Ukrajine: Je li Zelenski zaista spreman pregovarati o statusu Krima i pod kojim uvjetima?
Stav Rusije: Je li Rusija spremna zaustaviti napade i sudjelovati u konstruktivnim pregovorima?
Uloga međunarodnih aktera: Hoće li Sjedinjene Države, Europska unija i druge zemlje moći izvršiti pritisak na obje strane da postignu sporazum?
Javno mnijenje: Kako će javno mnijenje u Ukrajini, Rusiji i drugim zemljama utjecati na političke odluke?
Trumpovi komentari o mogućem ustupku Krima i poziv Rusiji da zaustavi napad unijeli su novu dinamiku u složeni proces mirovnih pregovora u Ukrajini. Iako je budućnost i dalje neizvjesna, ovi događaji naglašavaju važnost nastavka diplomatskih napora i pronalaženja održivog rješenja koje će zaustaviti krvoproliće i osigurati stabilnost u regiji.
Hoće li Trumpovi napori uroditi plodom ostaje za vidjeti, ali su svakako pokrenuli val rasprava i potencijalnih kompromisa u cilju postizanja mira. Ključno je da međunarodna zajednica ostane angažirana i podrži sve napore usmjerene ka pronalaženju pravednog i trajnog rješenja za sukob u Ukrajini.
Zoran / TV Wien
