Sezona u Hrvatskoj službeno je započela uskrsnim vikendom kad je zabilježen dolazak oko 165 tisuća gostiju. Iako turizam ostaje jednom od ključnih grana gospodarstva, domaće stanovništvo ne može zadovoljiti potrebe tržišta rada zbog čega broj stranih radnika u zemlji već godinama kontinuirano raste.
Prošle godine tijekom glavne turističke sezone u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 70 tisuća sezonaca, a gotovo 80 posto od njih činili su strani radnici. Stručnjaci predviđaju da će udio stranaca u domaćoj radnoj snazi i dalje rasti, a prema ranijim prognozama do 2030. godine Hrvatska bi mogla imati čak pola milijuna stranih radnika. Najviše stranih radnika zapošljava se na pozicijama konobara, kuhara, pomoćnih radnika u kuhinji, recepcionara, te sobarica i spremačica.
Prema podacima iz prošle godine, najviše dozvola za boravak izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), odmah iza njih su Nepalci (35.635), Srbi (gotovo 28 tisuća), Indijci (oko 20 tisuća), Filipinci i Makedonci (oko 15 tisuća). Ove brojke predstavljaju značajan porast u odnosu na 2023. godinu kad je broj državljana BiH bio manji za čak 10 tisuća, dok su na drugom mjestu tad bili Srbi s oko 24 tisuće dozvola, a Nepalci su zauzimali tek treće mjesto sa “samo” 23 tisuće radnih dozvola.
Nepalci najbrojniji
Podaci ukazuju kako je u godinu dana broj Bosanaca koji dolaze na rad u Hrvatsku narastao za 36 posto, dok je broj državljana Nepala porastao za 55 posto. Nastavi li se ovaj trend, to bi značilo da smo upravo u godini u kojoj će vodeće mjesto među stranim stanovništvom koje radi u Hrvatskoj preuzeti Nepalci.
Ovu tvrdnju podupiru i podaci koje je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine. Naime, u samo tri mjeseca 2025. godine u Hrvatsku je pristiglo više od 12 tisuća Nepalaca i značajno manjih 9,4 tisuća Bosanaca. Zanimljivo je i kako su srpski državljani zasjeli na četvrto mjesto s nešto manje od šest tisuća, a za točno 100 radnika prestigli su ih Filipinci.
Ukupno je do 31. ožujka izdano 53.662 dozvole za boravak i rad, od čega na turizam otpada 15.870 dozvola iz čega proizlazi kako će ove promjene zasigurno utjecati i na ljetnu sezonu. Na obali tako možemo očekivati veći broj državljana trećih zemalja koji se slabo ili nikako ne služe hrvatskim, ali niti primjerice talijanskim ili njemačkim jezikom kojim govore turisti koji nam dolaze u posjet.
U BiH pada interes za zapošljavanjem u Hrvatskoj
Razgovarali smo s bosanskom agencijom za zapošljavanje Job Journey iz koje su nam rekli kako interes za dolazak u Hrvatsku pada. Iz agencije kažu kako se najviše kandidata prijavilo na mjesta konobara i sobarica, no također su primijetili kako je ove godine dosta pozicija popunjeno radnicima iz trećih zemalja poput Nepala i Indije.
“Ovogodišnji interes za sezonu u Hrvatskoj postoji, ali je manji nego prethodnih godina. Primjetno je manje zainteresiranih kandidata, ali i dalje uspijevamo ispuniti trenutnu potražnju”, rekli su nam iz Job Journeyja.
S obzirom na to da je potražnja daleko veća od ponude, kandidati sve više biraju lokacije na kojima traže posao. Poručili su nam da su popularni gradovi čitavog primorja poput Splita, Šibenika i Trogira, no ukoliko se radi o gradovima koji nisu na samoj obali interes kandidata pada. Iz agencije ističu kako je većina radnika bila zadovoljna poslodavcima u Hrvatskoj, a osim Hrvatske, radnici iz Bosne i Hercegovine zapošljavaju se u Njemačkoj i Austriji gdje mogu zaraditi daleko veće iznose radeći kao građevinski radnici.
Bosanci navalili u Dubai
“U posljednje vrijeme tražena lokacija među zaposlenicima je Dubai“, rekli su nam iz agencije koja dio radnika šalje i u Ujedinjene Arapske Emirate.
I ondje mogu zaraditi više nego u Hrvatskoj, no naša im je zemlja geografski bliža, a prednost je sličnost jezika i pisma zbog čega se mogu lako snaći i oni koji ne govore strane jezike. Iz Job Journeyja kažu da poslodavci u Hrvatskoj konobarima nude plaće od oko 1.200 eura, sobarice zarađuju tisuću i više eura, a najbolje su prošli kuhari kojima plaće dosežu i po 2.000 eura, dok neki zarađuju još više.
Mnoge zemlje u jugoistočnoj Europi, kao što su Bosna i Hercegovina ili Srbija, suočavaju se s visokom nezaposlenošću i niskim plaćama zbog čega mnogi radnici traže bolje prilike u zemljama poput Hrvatske. Iako je naše tržište relativno malo u odnosu na zapad Europe, dinamičnije je i nudi veće plaće u odnosu na njihove matične zemlje.
