Potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je da su Sjedinjene Američke Države iznijele “jasan prijedlog” Rusiji i Ukrajini u vezi mogućeg mirovnog rješenja, naglasivši kako je “vrijeme da obje strane odluče – ili će se SAD povući iz pregovaračkog procesa”.
Zamrzavanje sukoba na postojećim pozicijama značilo bi veći gubitak za Ukrajinu, koja i dalje nastoji vratiti sve teritorije okupirane od strane Rusije od 2014. godine, uključujući i Krim, a osobito nakon opsežne invazije u veljači 2022. Kako je ranije izvijestio Bloomberg, američka administracija je navodno spremna priznati rusku kontrolu nad Krimom i razmotriti ublažavanje sankcija Moskvi kao dio mogućeg dogovora. Predsjednik Volodimir Zelenski, međutim, jučer je ponovio kako Ukrajina ne priznaje rusku aneksiju Krima, kojeg međunarodna zajednica i dalje smatra ukrajinskim teritorijem.
Crtanje granica
Vance je naglasio kako je “razmjena teritorija neizbježna”, dodavši da nove granice možda neće u potpunosti pratiti trenutnu liniju bojišnice. Ipak, smatra da bi zamrzavanje sukoba i obostrano odricanje od određenih ambicija bio korak prema prestanku krvoprolića i obnovi “bolje Rusije i bolje Ukrajine”.
Predsjednik Donald Trump nedavno je poručio da je spreman povući SAD iz svih mirovnih inicijativa ako ne dođe do brzog napretka. Njegov posebni izaslanik Steven Witkoff uskoro putuje u Moskvu, gdje će se ponovno sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom. Do sada su održali tri susreta, a posljednji je, kako kaže Witkoff, bio “vrlo ohrabrujući”.
Kremlj je također reagirao na Vanceove izjave. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Rusija američku inicijativu ne vidi kao ultimatum, već kao dio “napora u posredovanju”, koje pozdravlja. Istaknuo je, međutim, kako je za uspješan napredak potrebno pristupiti pregovorima “s više nijansi” i diplomatske osjetljivosti.
Pokušaj mirenja
Od kada je Donald Trump ponovno preuzeo predsjednički ured početkom 2025. godine, SAD ulaže napore u obnovu mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije. Podsjećamo, rat u Ukrajini je započeo 2014. godine nakon aneksije poluotoka Krima od strane Rusije, što je međunarodna zajednica osudila kao nezakonito prisvajanje teritorija suverene države. Nakon toga, sukobi su se proširili na istočne dijelove Ukrajine, posebno na regije Donjeck i Lugansk, gdje su proruski separatisti, uz podršku Moskve, proglasili samoproglašene republike. Tijekom godina sukobi su se nastavili u tzv. zoni Donbasa, unatoč brojnim pokušajima primirja, uključujući sporazume iz Minska koji nikada nisu u potpunosti provedeni.
Situacija se drastično pogoršala u veljači 2022. godine, kada je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, što je označilo početak najvećeg kopnenog rata u Europi od Drugog svjetskog rata. Napadi su započeli raketiranjem ključnih gradova diljem zemlje, uključujući Kijev, Harkiv i Mariupolj, a ruske trupe su pokušale brzo zauzeti prijestolnicu. Međutim, ukrajinske obrambene snage pružile su snažan otpor, a zahvaljujući mobilizaciji stanovništva, zapadnoj vojnoj pomoći i učinkovitom vođenju obrane, Kijev je uspio ostati pod kontrolom ukrajinske vlasti.
Od tada se rat pretvorio u iscrpljujući sukob s promjenjivim bojišnicama, velikim civilnim žrtvama i masovnim razaranjima infrastrukture. Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom, snažno su stale uz Ukrajinu, pružajući vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć, dok je Rusija suočena s nizom ekonomskih sankcija. Rat je također izazvao globalnu krizu, utjecao na energetsku sigurnost i opskrbu hranom, te doveo do novih geopolitičkih tenzija diljem svijeta.
Foto : WIN MCNAMEE – POOL
