Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti.
Cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća, objavila je ANSA pozivajući se na dobro obaviještene izvore. Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti. Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7:35 i, kako se navodi, nije u izravnoj vezi s bolestima dišnog sustava.
Moždano krvaranje zapravo je lošija i pogubnija varijanta moždanog udara.
Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak u Vatikanu je nastupila sedisvakancija – razdoblje bez Pape. Termin sedisvakancija dolazi od latinskog ‘sede vacante’ (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i ‘majci svih crkava’. U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima koje su propisane apostolskom konstitucijom ‘Universi Dominici Gregis’ pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine.
Reakcije na smrt pape Franje pristižu sa svih strana, a visoki dužnosnici brojnih zemalja slažu se da je ‘narodni papa’ uvijek bio na strani najranjivijih te da je inspirirao i vjernike i nevjernike svojim načinom života, služenjem i suosjećanjem u pokušaju stvaranja pravednijeg svijeta. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će se papa Franjo pamtiti po svojim naporima da izgradi “pravedniji, mirniji i suosjećajniji svijet”. “Danas svijet oplakuje smrt pape Franje”, napisala je von der Leyen na X-u, nedugo nakon što je Vatikan objavio da je umro.
