Njemačka ulazi u fazu intenzivne rekonstrukcije – željeznice, mostovi i ceste diljem zemlje vape za obnovom, a stambena kriza ne posustaje. Nova vlada, sastavljena od demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD), planira upumpati golemih 500 milijardi eura kako bi oživjela dotrajalu infrastrukturu. No, pitanje koje mnogi postavljaju glasi: tko će sve to izgraditi?
Dok planovi zvuče ambiciozno, njihova realizacija uvelike ovisi o dostupnosti radne snage – i to ne samo visokoobrazovanih stručnjaka, već i onih bez formalnih kvalifikacija. Upravo u tom kontekstu godinama se pokazivalo iznimno korisnim takozvano „Zapadnobalkansko pravilo“. Riječ je o modelu uvedenom 2016., koji je radnicima iz regije omogućavao zapošljavanje u Njemačkoj bez obzira na stručnu spremu – dovoljan je bio samo radni ugovor s poslodavcem.
Ova fleksibilnost posebno je godila građevinskom sektoru, koji konstantno osjeća manjak radne snage. Zahvaljujući radnicima s Balkana, brojni projekti su uopće mogli započeti, a kamoli završiti.
Zaokret koji nije prošao tiho
No, unatoč dosadašnjoj učinkovitosti, nova vlada odlučila je prepoloviti broj dostupnih radnih dozvola za radnike sa Zapadnog Balkana – s 50.000 koliko je odobrila prošla vlada, kvota ponovno pada na 25.000. I odmah je krenula lavina kritika iz industrijskih krugova.
Achim Dirks iz Njemačke industrijske i trgovinske komore otvoreno je izrazio nezadovoljstvo: „Ovo je jedan od rijetkih imigracijskih programa koji djeluje brzo, učinkovito i bez nepotrebne birokracije. Zašto ga onda ograničavati?“
Stambena politika također pod pritiskom
Slične poruke dolaze i iz sektora stanogradnje. Axel Gedaschko, koji vodi krovnu organizaciju GdW, tvrdi da bi manjak radnika mogao dodatno zakočiti ionako tromi sektor izgradnje stanova. “Prepolovimo li broj ljudi koji dolaze s Balkana, gradilišta bi mogla stati”, upozorava.
I predstavnici njemačkih obrtnika dižu glas. Jan Danenbring iz ZDH-a ne krije razočaranje: “Prošle godine povećali smo kvotu, i nije se dogodilo ništa negativno. Sada je smanjujemo, a potrebe su iste. Logika izostaje.“
Ni stručnjaci za tržište rada ne kriju nelagodu. Herbert Bricker iz Instituta za tržište rada (IAB) smatra da vlada ovime šalje lošu poruku. “Ovo je bio stabilan i uspješan sustav. Čak 95 do 98 posto onih koji su došli ovim kanalom ostali su zaposleni i redovito uplaćuju doprinose već u prvoj godini. Rijetko koji mehanizam pokazuje takve rezultate.”
