Prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), globalna potrošnja vina u 2024. godini pala je za 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, na ukupno 214,2 milijuna hektolitara, što predstavlja najnižu razinu još od 1961. godine, kada je prodano 213,6 milijuna hektolitara
Istovremeno, proizvodnja vina također je dosegnula povijesno niske razine, smanjivši se za 4,8 posto na 225,8 milijuna hektolitara, pod pritiskom ekstremnih vremenskih uvjeta poput obilnih kiša u nekim područjima i suša u drugima.
Giorgio Delgrosso, šef statistike pri OIV-u, upozorio je kako industriju pogađa savršen olujni scenarij – zabrinutost za zdravlje, nepovoljna ekonomska kretanja te geopolitičke nestabilnosti.
‘Osim kratkoročnih poremećaja, treba ozbiljno razmotriti i strukturne, dugoročne čimbenike koji doprinose padu potrošnje vina’, stoji u godišnjem izvješću OIV-a.
Cijene vina dodatno su otežale situaciju: danas potrošači u prosjeku plaćaju oko 30 posto više za bocu vina nego 2019./2020. godine, a ukupna potrošnja pala je za 12 posto u istom razdoblju, piše Guardian.
U Sjedinjenim Američkim Državama, najvećem svjetskom tržištu vina, potrošnja je pala za 5,8 posto na 33,3 milijuna hektolitara. Delgrosso je posebno upozorio na potencijalne posljedice novih carina koje je naložio bivši predsjednik Donald Trump, ocijenivši ih ‘novom bombom’ za vinsku industriju.
U Kini prodaja vina i dalje nije dosegla razine prije pandemije, dok je u Europi – koja čini gotovo polovicu svjetske potrošnje – potrošnja pala za 2,8 posto. U Francuskoj je zabilježen pad od 3,6 posto, dok su Španjolska i Portugal rijetka tržišta gdje je potrošnja porasla.
Što se tiče proizvodnje, Italija je ponovno zauzela prvo mjesto s 44 milijuna hektolitara proizvedenog vina, dok je francuska proizvodnja pala za čak 23 posto, na 36,1 milijun hektolitara – najnižu razinu od 1957. godine.
