Prije gotovo dva mjeseca ruski dron probio je skupocjeni zaštitni omotač nuklearne elektrane Černobil, koja je doživjela havariju 1986. godine. Iako opasnost nije neposredna, zbog radijacije omotač je potrebno popraviti – što nije ni lako ni jeftino. Ukrajinske vlasti tjednima traže način kako zatvoriti veliku rupu u zaštitnom pokrovu iznad oštećenog 4. bloka isključene nuklearne elektrane Černobil, koja je nastala nakon ruskog napada.
U noći 14. veljače ruski dron probio je zaštitnu barijeru. Nakon toga izbio je požar koji je izazvao znatnu štetu na krovnoj konstrukciji. Požar je ugašen tek 7. ožujka, tri tjedna nakon udara. „Primarni zadatak je zatvaranje rupe veličine oko 15 kvadratnih metara, ali i više od 200 malih rupa koje je Državna agencija za upravljanje u izvanrednim situacijama izbušila u krovu tijekom gašenja požara“, kaže za Deutsche Welle Grigorij Iščenko, direktor ukrajinske državne agencije zadužene za upravljanje zabranjenom zonom oko černobilske elektrane.
Prema Iščenkovim riječima, stručnjaci iz istraživačkih instituta dolaze na lice mjesta kako bi ispitali zaštitne školjke. „Preliminarne preporuke za popravke trebale bi biti dostupne u roku od mjesec dana“, rekao je za Deutsche Welle. Školjka je izgrađena iznad starog tzv. sarkofaga – privremene zaštitne konstrukcije. Namjena joj je sprječavanje širenja radioaktivnog zračenja iz 4. bloka koji je eksplodirao 1986.
A Russian drone struck Chornobyl, damaging the New Safe Confinement and causing a fire at the site of one of history’s worst nuclear disasters. Leaders gathering today in Munich face a choice: stop Russia or face a global disaster. Russia must be forced to peace through strength. pic.twitter.com/1i5v0PoEql
— Andrii Sybiha 🇺🇦 (@andrii_sybiha) February 14, 2025
Može li radioaktivnost iscuriti?
Za izgradnju novog pokrova 45 zemalja donatora udružilo je snage s Ukrajinom i prikupilo više od 1,5 milijardi eura; u projekt je bilo uključeno 10.000 ljudi iz 40 zemalja. Od potpisivanja ugovora do završetka i puštanja novog zaštitnog omotača prošlo je gotovo dvanaest godina – službeno je pušten u rad 2019. godine.
Prema riječima stručnjaka, pad tlaka ne predstavlja neposrednu prijetnju, ali postoje druge opasnosti. „Trenutno je nemoguće sigurno demontirati stari sarkofag, koji je postavljen odmah nakon katastrofe 1986. godine“, kaže Dmitro Humenjuk iz Državnog znanstveno-tehničkog centra za nuklearnu i radijacijsku sigurnost Ukrajine.
Novi pokrov je izgrađen upravo zato jer je stari dotrajao. U njemu se i dalje nalazi 18 nestabilnih greda, a postoji strah da bi se jedna od tri glavne poprečne grede mogla urušiti u svakom trenutku. „Ako bi se to dogodilo ispod sada oštećenog pokrova, došlo bi do podizanja radioaktivne prašine“, kaže Humenjuk. „Trenutno omotač ne ispunjava svoju funkciju – zadržavanje produkata fisije unutar reaktora.“
Kako zatvoriti rupu?
Ipak, stručnjaci naglašavaju da to ne znači da građani trebaju gomilati tablete joda ili planirati evakuaciju. No, izražavaju žaljenje što su svi napori međunarodne zajednice – i milijarde uložene u zaštitu – sada ozbiljno ugroženi. „Bit će nemoguće zavariti i popraviti oštećenu školjku na licu mjesta jer su tamo razine radijacije vrlo visoke, a radnici bi bili previše izloženi. Školjka je bila postavljena malo dalje i potom klizila po šinama preko starog sarkofaga. Budući da su šine sada uklonjene, moramo pronaći drugo rješenje“, pojašnjava Humenjuk.
Jan Vande Pute iz ukrajinskog Greenpeacea smatra da postoji samo jedan način: „Zbog visokih razina radijacije cijeli pokrov će vjerojatno morati biti vraćen natrag šinama, pa se tek onda mogu izvršiti skupi popravci.“ Troškovi tih radova još su potpuno nepoznati.
Prema objavi na internetskim stranicama nuklearne elektrane, 18. ožujka Černobilj su posjetili predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, pregledali tehničke objekte i područje ispod zaštitnog pokrova te razgovarali s upravom elektrane. Za početak će 400.000 eura za stručnu procjenu štete biti osigurano s računa Međunarodne černobilske suradnje (ICCA), kojom upravlja Europska banka.
