Njemački podcaster i slobodni novinar, Ole Nymoen, priznaje da uživa slobodu izražavanja i druga demokratska prava u svojoj domovini, no nije baš spreman umrijeti za njih. U knjizi objavljenoj pred desetak dana, ‘Zašto nikada ne bih ratovao za svoju zemlju’, 27-godišnji Nymoen tvrdi da obični ljudi ne bi trebali biti slani u bitku u ime nacionalnih država i njihovih vladara — čak ni kako bi obranili svoju zemlju od invazije.
”Okupacija od strane strane sile mogla bi donijeti ‘grozan’ život, ali radije bih bio okupiran nego mrtav”, kazao je za Financial Times. Nymoen, koji sebe opisuje kao marksista, ne tvrdi da predstavlja čitavu generaciju Z u Njemačkoj. No njegov stav otvara šira pitanja s kojima se Europa suočava dok se ponovno naoružava u razmjerima neviđenima od kraja Hladnog rata.
Berlin je od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine uložio gotovo 100 milijardi eura u novu opremu za Bundeswehr, njemačke oružane snage. Budući kancelar Friedrich Merz najavio je planove za omogućavanje neograničenog zaduživanja kako bi se financirala obrana, obećavši da će učiniti “sve što je potrebno” za zaštitu slobode i mira u Europi.
Napuštanje oružanih snaga
No, iako ta sredstva pomažu u popunjavanju praznina u naoružanju i opremi, jedan od najvećih preostalih izazova ostaje ljudstvo. Njemačka povjerenica za oružane snage, Eva Högl, ovog je tjedna upozorila da zemlja nije bliže cilju od 203.000 aktivnih vojnika do 2031. godine, budući da se ukupna veličina vojske prošle godine neznatno smanjila, dijelom zbog velikog broja odustajanja. Četvrtina od 18.810 muškaraca i žena koji su se prijavili u vojsku 2023. napustila je oružane snage u roku od šest mjeseci. ”Ovaj trend mora se hitno zaustaviti i preokrenuti“, poručila je Högl.
Glasnogovornik Bundeswehra rekao je za Financial Times da je vojska poduzela korake kako bi pokušala smanjiti odljev mladih regruta, uključujući uvođenje otkaznog roka kako bi se izbjegle “emotivne” odluke. Međutim, jedan visoki vojni zapovjednik istaknuo je da pripadnici generacije Z ulaze u vojsku s drugačijim idejama i pogledima. ”Ljudi su osjetljivi, lako zaplaču. Govore o ravnoteži između posla i privatnog života. Razumijem to, odrasli su u drugačijem vremenu. Nije to loša perspektiva. Ali ne uklapa se baš najbolje u ratne uvjete“, rekao je zapovjednik.
Dok se Europa ponovno suočava sa strahom od Rusije, politički i vojni čelnici na kontinentu značajno su pooštrili retoriku o tome što očekuju od građana. Britanski general Sir Patrick Sanders prošle je godine poručio britanskom narodu da su dio ”predratne generacije“ koja se možda mora pripremiti za ulazak u borbu. U Njemačkoj, čiji ustav iz 1949. godine sadrži obvezu promicanja globalnog mira, ministar obrane Boris Pistorius prošle je godine izazvao šok izjavom da zemlja mora biti ”spremna za rat“.
Masovniji angažman
Upozorenja su dodatno eskalirala otkako se Donald Trump u siječnju vratio u Bijelu kuću i počeo pritiskati Ukrajinu da pristane na prekid vatre, uz prijetnje povlačenjem dugogodišnjih američkih sigurnosnih jamstava za Europu. Poljski premijer Donald Tusk prošlog je tjedna najavio pripreme za”velikoprijeklopnu vojnu obuku za svakog odraslog muškarca“.
Njemačka još nije otišla tako daleko. Visoki dužnosnici Kršćanskih demokrata (CDU) i Socijaldemokrata (SPD), dviju stranaka koje će vjerojatno formirati sljedeću vladu, odbacili su ponovno uvođenje tradicionalnog vojnog roka. Merz zagovara godinu dana nacionalne službe, koja bi uključivala i vojne i civilne opcije. Ipak, ostaje pitanje u kojoj su mjeri europski građani spremni prihvatiti pozive na masovniji angažman u oružanim snagama.
Sophia Besch, viša suradnica pri Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu, rekla je da se percepcija prijetnje među europskom javnošću brzo mijenja, ali da je sljedeći korak koji vlade traže od građana ogroman. Besch je istaknula da u zemljama poput Njemačke nedostaje duboko povjerenje i zajedničko razumijevanje prijetnje između građana i vlasti, koje je, primjerice, u Finskoj oblikovano desetljećima priprema za mogući napad iz Rusije.
Mladima nije do rata
Štoviše, dodala je, u najgorem scenariju mladi Nijemci vjerojatno ne bi bili pozvani da brane vlastitu zemlju, već Latviju ili neku drugu državu na prvoj crti obrane. ”Moramo se zapitati za što bi današnji mladi Nijemci bili spremni boriti se. Je li to Njemačka? Je li to europski projekt?“ Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u Njemačkoj je naglo porastao broj prigovarača savjesti, uključujući i redovne vojnike i pričuvnike. Prošle godine ta je brojka dosegla 2.998, u usporedbi s 200 u 2021. godini.
Klaus Pfisterer iz Njemačkog mirovnog društva – Ujedinjenih ratnih protivnika, kampanjske skupine, rekao je da su mnogi od njih prije godina služili vojni rok, prije nego što je obvezna vojna služba ukinuta 2011., te su potom raspoređeni kao pričuvnici. U prethodnim godinama to im se nije činilo kao zahtjevna obveza. No danas, u kontekstu trenutnih globalnih zbivanja, ”tu odluku vide u potpuno drugačijem svjetlu“, rekao je.
Christian Mölling, direktor za Europu pri Zakladi Bertelsmann, procjenjuje da bi njemačke oružane snage trebale povećati broj vojnika sa sadašnjih 181.000 na 270.000 u nadolazećim godinama kako bi dosegle NATO-ove ciljeve—i nadoknadile potencijalni odlazak američkih snaga stacioniranih u Europi. Taj broj ne uključuje pričuvne snage, kojih trenutačno ima 60.000, ali prema riječima obrambenih dužnosnika, trebalo bi ih povećati na 260.000.
Ratoborni čelnici
Mölling ističe da Bundeswehr mora znatno poboljšati svoje regrutacijske kampanje kako bi konkurirao na zahtjevnom tržištu rada, ali i poduzeti ozbiljne korake u modernizaciji vojske kako bi postao privlačniji poslodavac. ”Ne može se samo praviti da ste moderna vojska. To morate i biti”, rekao je.
Međutim, mnogi mladi Nijemci možda su jednostavno u osnovi protiv same ideje priključenja vojsci. Na prošlomjesečnim saveznim izborima dvije stranke koje se protive naoružavanju Ukrajine—krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) i krajnje lijeva Die Linke—osvojile su gotovo polovicu glasova birača u dobi od 18 do 24 godine.
Iako je nedavna anketa YouGova pokazala da 58 posto Nijemaca podržava ponovno uvođenje obvezne vojne službe, samo trećina ispitanika u dobi od 18 do 29 godina dijeli to mišljenje.
Ole Nymoen, koji i sam glasa za Die Linke, duboko sumnja u europsku utrku za ponovno naoružavanje. ”Europski čelnici mogu zvučati ratoborno koliko žele, ali na kraju krajeva, ja ću biti taj koji će završiti u rovovima”, zaključio je za FT.
