U potezu koji signalizira značajnu eskalaciju trgovinskih napetosti, američki predsjednik Donald Trump uveo je sveobuhvatnu carinu od 25% na sav uvoz čelika i aluminija u Sjedinjene Države. Ova odluka, prema CNN-u, označava najnovije poglavlje u Trumpovom višestranom trgovinskom ratu, usmjerenom na ispravljanje uočenih trgovinskih neravnoteža i jačanje domaće proizvodnje. Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle dovesti do povećanja cijena široke lepeze široke potrošnje i industrijske robe, što bi u konačnici opteretilo američke potrošače.
Samo nekoliko sati prije objave, Trump je navodno odustao od prijetnje da će udvostručiti postojeće carinske stope na čelik i aluminij iz Kanade, najvećeg američkog dobavljača ovih metala. Umjesto toga, kanadski čelik i aluminij bit će podložni standardnoj carini od 25%. “Moglo bi porasti i više”, izjavio je Trump, sugerirajući da bi carine potencijalno mogle dodatno porasti, potičući tvrtke da presele proizvodnju u SAD.
Ova odluka uslijedila je nakon pristanka premijera Ontarija Douga Forda da pauzira dodatne naknade za struju za američke kupce, što je potez koji je naizgled osmišljen kako bi umirio Trumpovu administraciju. Ford i američki ministar trgovine Howard Lutnick trebali bi se sastati sljedećih dana, zajedno s kanadskim ministrom financija Dominicom LeBlancom, kako bi razgovarali o ponovnim pregovorima o USMCA sporazumu o slobodnoj trgovini.
Ova sveobuhvatna primjena carina na čelik i aluminij predstavlja prvi primjer u Trumpovom obnovljenom fokusu na trgovinske politike gdje se carine univerzalno primjenjuju na sve zemlje. Prethodno su carine u tom razdoblju bile ograničene na Kinu, Meksiko i Kanadu. Iako bi tvrtke u Meksiku i Kanadi mogle izbjeći carine pridržavajući se pravila USMCA, ova opcija će isteći.
Taj je potez već izazvao kritike međunarodnih saveznika. Australski premijer Anthony Albanese osudio je carine kao “krajnje neopravdane” i “suprotne duhu našeg trajnog prijateljstva”, istodobno uvjeravajući da Australija neće uzvratiti recipročnim carinama. Izjavio je da su “carine i rastuće trgovinske napetosti oblik ekonomskog samoozljeđivanja i recept za sporiji rast i višu inflaciju”, dodatno naglašavajući stav Australije protiv mjera odmazde.
Carine na čelik od 25% uvedene tijekom Trumpova prvog mandata i nastavljene pod Bidenovom administracijom već su navele američke uvoznike da potraže alternativne izvore. Dok je Bidenova administracija odobrila izuzeća za saveznike poput Kanade, Meksika, Japana i Južne Koreje, Trumpova nova direktiva ukida ta izuzeća, primjenjujući carine na sav uvoz čelika bez iznimke. Isto vrijedi i za aluminij, s eskalacijom carinskih stopa od 10% do 25%.
Naime, Kina se suočava s najvišim carinskim stopama i na aluminij i na čelik. Prethodno postojeća carina od 20% na kineski uvoz sada će biti složena s novouvedenom carinom od 25%, što će rezultirati ukupnom carinom od 45% na kineski čelik i aluminij.
Unatoč tome što je Kina vodeći svjetski proizvođač čelika, Sjedinjene Države uvoze relativno malo čelika izravno iz zemlje. Međutim, kineski čelik i dalje ulazi na tržište SAD-a preko posrednika, gdje ga druge zemlje kupuju i preprodaju u SAD, dok se dio kineskog čelika navodno pogrešno označava i prodaje raznim kanalima.
Unatoč Trumpovom deklariranom cilju utjecaja na kanadsko gospodarstvo, ekonomisti tvrde da nove mjere predstavljaju značajan rizik za američko gospodarstvo. Prema podacima Ministarstva trgovine SAD-a, prošle su godine Sjedinjene Države uvezle 31,3 milijarde dolara željeza i čelika, te 27,4 milijarde dolara aluminija. Kanada je bila najveći izvoznik ovih materijala u SAD.
Aluminij i čelik bitne su komponente bezbrojnih proizvoda, od automobila do kućanskih aparata. Uvođenje carina na ove metale moglo bi drastično povećati cijene za američke potrošače.
Na primjer, automobili sadrže stotine, ako ne i tisuće funti čelika i aluminija. Iako Trumpova tvrdnja da će njegove “znatno” više carine na automobile “zatvoriti” automobilsku industriju u Kanadi, stvarnost je da bi ovaj potez mogao negativno utjecati na proizvodnju automobila u SAD-u, s obzirom na međusobno povezanu prirodu sjevernoameričkog automobilskog opskrbnog lanca.
Osim automobila, mnogi drugi proizvodi ovise o čeliku i aluminiju, uključujući kućanske aparate, strojeve, infrastrukturu, medicinsku opremu, limenke i električne vodove. Konačni učinak ovih tarifa tek će se vidjeti, ali potencijal za povećanje troškova i ekonomski poremećaj predstavlja značajan problem za tvrtke i potrošače.
Zoran / TV Wien
Foto : Samuel Corum – Pool