Dok se približava korizma, vrijeme posta i odricanja, mnogi narodi imaju običaj da uživaju u bogatim i zasitnim jelima prije nego što započne period uzdržavanja. Jedan od najpoznatijih slatkih simbola tog vremena su krafne – mekana, mirisna i prozračna poslastica koja već vjekovima uveseljava domove širom svijeta.
Zašto baš sada?
Dan krafni posebno se vezuje za vrijeme poklada (fašnika), odnosno period prije početka korizme. U mnogim katoličkim zemljama, posljednji dan uživanja u kaloričnoj hrani je pokladni utorak, poznat i kao Mardi Gras (Debeli utorak). Ovaj običaj potiče iz doba kada su se ljudi pripremali za korizmu tako što su trošili preostale zalihe maslaca, jaja i šećera – sastojke od kojih nastaju savršene krafne.
U Hrvatskoj i drugim dijelovima srednje Europe, krafne su nezaobilazan deo fašnika (karnevala), kada se veseli, maskira i slavi uz bogatu trpezu prije nego što nastupi vrijeme posta.
Odakle dolaze krafne?
Krafne imaju dugu povijest, a njihovo poreklo vodi do srednjovjekovne Europe. Prve verzije pržene testa pravile su se još u starom Rimu, ali moderni oblik krafni, punjenih džemom ili kremom, potiče iz Austrougarske monarhije. Smatra se da su postale popularne u 17. vijeku, a prvi recepti zapisani su u Beču.
Postoji legenda da je krafne slučajno izmislila bečka pekarica Cäcilie Krapf, koja je u bijesu bacila komadić tijesta u vruće ulje – i tako stvorila prvu krafnu! Iz Beča su se proširile po Nemačkoj, Poljskoj (gdje su poznate kao pączki), Mađarskoj i Hrvatskoj.
U Americi su kasnije dobile poznati oblik s rupom u sredini, zahvaljujući mornarima koji su tražili način da se tijesto bolje isprži iznutra. Tako su nastali današnji donutsi.
Kako se prave krafne?
Priprema krafni zahtjeva malo truda, ali je nagrada neodoljiv miris i mekana tekstura koja topi u ustima. Evo klasičnog recepta za domaće krafne:
Sastojci:
500 g glatkog brašna
250 ml toplog mlijeka
2 kašike šećera
1 kesica suhog kvasca (ili 20 g svježeg)
2 žumanca
50 g otopljenog maslaca
Prstohvat soli
Kašika ruma (za bolju aromu i da krafne ne upiju previše ulja)
Ulje za prženje
Džem po izboru (najčešće marelica ili šljiva)
Šećer u prahu za posipanje
Priprema:
U toplom mlijeku rastvoriti kvasac sa šećerom i ostaviti 10 minuta da se zapjeni.
U većoj posudi pomiješati brašno, so, žumanca, otopljeni maslac i rum, zatim dodati nadošli kvasac.
Mijesiti tijesto dok ne postane glatko i elastično, zatim ga pokriti i ostaviti da naraste oko sat vremena.
Kada tijesto udvostruči volumen, razviti ga na debljinu od 1,5 cm i modlom ili čašom izrezivati krugove.
Ostaviti ih još 15-20 minuta da narastu.
U dubljoj posudi zagrijati ulje (ne smije biti prevruće, oko 170°C), pa pažljivo spuštati krafne i pržiti dok ne dobiju zlatno-smeđu boju s obje strane.
Vaditi na papirni ubrus da upije višak ulja, zatim ih puniti džemom pomoću šprice ili vrećice za dekoraciju.
Posuti šećerom u prahu i uživati!
Krafne danas – tradicija koja traje
Danas su krafne omiljene širom sveta, od klasičnih domaćih verzija do modernih varijacija s čokoladom, kremom, pa čak i slanim nadjevima. Ipak, i dalje zadržavaju svoju simboliku – povezane su s radošću, slavljenjem i uživanjem u životu prije nego što nastupi period posta i skromnosti.
Bilo da ih pravite za fašnik, poklade ili jednostavno za uživanje uz kavu, krafne su neizostavan deo tradicionalne trpeze. Podijelite ih s porodicom i prijateljima i proslavite ovu slatku tradiciju!
Zoran / TV Wien
Foto : Leon Schwass from Pixabay
