Izjava bivšeg vrhovnog zapovjednika NATO-a u Europi, koji je upozorio da možda svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju Europske obrambene organizacije (ETO), izazvala je niz reakcija diljem političkih i vojnih krugova. Ova tvrdnja dolazi u trenutku kada je NATO suočen s nizom izazova, od unutarnjih podjela među članicama do rastuće globalne nesigurnosti.
Povijesna pozadina NATO-a
Sjevernoatlantski savez (NATO) osnovan je 1949. godine s ciljem zaštite svojih članica od sovjetske prijetnje tijekom Hladnog rata. Tijekom desetljeća NATO je evoluirao, preuzimajući nove uloge, uključujući humanitarne misije, protuterorističke operacije i intervencije u kriznim područjima. No, iako je Savez uspio preživjeti raspad Sovjetskog Saveza i transformirati se u 21. stoljeću, posljednjih godina suočava se s ozbiljnim preprekama koje dovode u pitanje njegovu budućnost.
Unutarnje podjele unutar NATO-a
Posljednjih godina sve su izraženije nesuglasice među članicama NATO-a. SAD, kao glavna vojna sila unutar Saveza, sve otvorenije kritizira europske saveznike zbog nedovoljnog financijskog doprinosa kolektivnoj obrani. Donald Trump, bivši američki predsjednik, čak je u više navrata sugerirao mogućnost povlačenja SAD-a iz NATO-a, što je uznemirilo europske saveznike. Iako je Bidenova administracija pokušala obnoviti povjerenje unutar Saveza, neslaganja oko strategije prema Rusiji, Kini i Bliskom istoku i dalje su prisutna.
Uz to, Turska se sve češće postavlja kao problematična članica, zbog svojih samostalnih vojnih akcija u Siriji, nabave ruskog sustava S-400 te blokiranja Švedske i Finske u pristupanju NATO-u. Francuska, predvođena Emmanuelom Macronom, već dugo zagovara ideju strateške autonomije Europe, što podupire koncept Europske obrambene organizacije (ETO).
Rat u Ukrajini i promjena sigurnosne paradigme
Rat u Ukrajini dodatno je istaknuo potrebu za reformom europske obrane. Iako je NATO pružio značajnu vojnu i logističku podršku Ukrajini, postalo je jasno da se europske zemlje ne mogu u potpunosti osloniti na SAD. S obzirom na nepredvidivost američke unutarnje politike, europske zemlje sve više traže načine kako osigurati vlastitu obranu neovisno o NATO-u.
Njemačka i Francuska već su pokrenule inicijative za jačanje obrambene suradnje unutar EU-a, uključujući razvoj zajedničkih vojnih sposobnosti i stvaranje europske vojske. Stvaranje Europske obrambene organizacije (ETO) moglo bi biti sljedeći korak u tom smjeru.
Što bi značilo osnivanje ETO-a?
Europska obrambena organizacija zamišljena je kao vojni savez koji bi okupljao članice EU-a i potencijalno neke partnerske zemlje. Za razliku od NATO-a, koji uključuje SAD i Kanadu, ETO bi se fokusirao isključivo na europske interese i obrambene prioritete. To bi uključivalo:
- Razvoj vlastitih vojnih snaga neovisnih o američkoj podršci,
- Zajedničke europske vojne operacije,
- Veću integraciju vojnih industrija u Europi,
- Neovisnu strategiju prema Rusiji, Kini i Bliskom istoku.
Međutim, stvaranje ETO-a ne bi bilo jednostavno. Potrebno je riješiti niz pitanja, uključujući financiranje, vojnu koordinaciju i odnos prema postojećim strukturama NATO-a. Neke zemlje, poput Poljske i baltičkih država, i dalje preferiraju oslanjanje na NATO zbog straha od ruske prijetnje.
Reakcije i moguće posljedice
Bivši vrhovni zapovjednik NATO-a nije jedini koji izražava sumnju u budućnost Saveza. Brojni analitičari ističu da NATO može opstati samo ako pronađe novi model suradnje između SAD-a i Europe. Pitanje je hoće li ETO biti nadopuna NATO-u ili će ga dugoročno zamijeniti.
Ako bi ETO postao realnost, to bi moglo značiti:
- Slabljenje američkog utjecaja u Europi,
- Veće sigurnosne odgovornosti za europske zemlje,
- Mogućnost boljih odnosa s Rusijom kroz neovisne diplomatske inicijative.
S druge strane, moguće je da će SAD pojačati pritisak na europske saveznike da ostanu unutar NATO-a i nastave ulagati u zajedničku obranu. Isto tako, ETO bi se mogao suočiti s birokratskim preprekama unutar EU-a, s obzirom na različite sigurnosne prioritete među članicama.
Dok NATO prolazi kroz jedan od najizazovnijih perioda u svojoj povijesti, Europa se sve više okreće prema vlastitim obrambenim kapacitetima. Hoće li NATO opstati u sadašnjem obliku ili ćemo svjedočiti stvaranju Europske obrambene organizacije, ostaje pitanje budućih političkih odluka i međunarodnih odnosa. Jedno je sigurno – sigurnosna slika svijeta se mijenja, a Europa mora pronaći vlastiti put u osiguravanju svoje stabilnosti i neovisnosti.
Zoran / TV Wien