Beč, grad glazbe, imperijalne povijesti i raskošnih palača, neraskidivo je povezan s tradicijom balova – glamuroznih događaja koji se odvijaju tijekom cijele godine, a kulminiraju tijekom karnevalske sezone. Ovi spektakli nisu samo zabava, već i duboko ukorijenjeni dio austrijske kulture, iako su često predmet rasprava i kritika.
Povijest i evolucija balova
Korijeni bečkih balova sežu u 18. stoljeće, u doba Marije Terezije. Prvotno rezervirani za aristokraciju i dvorsko osoblje, balovi su se postupno otvorili i građanskoj klasi u 19. stoljeću, posebice tijekom Bečkog kongresa 1814./15. godine. Tada su postali poznati kao “plesni kongres” jer su se uz diplomatske pregovore odvijali i raskošni plesovi. Johann Strauss otac i sin, s kraljevskim odobrenjem, su svojim skladbama ubrzo postali sinonim za bečke balove, a valcer, kao elegantan i senzualan ples, postao je omiljen.
Raznolikost i broj balova
Danas se u Beču i diljem Austrije održava stotine balova. Računa se da ih je najviše tijekom karnevalske sezone – od siječnja do ožujka – i to oko 450. Spektar je širok: od prestižnog Bečkog Opernog bala (Wiener Opernball), koji se smatra vrhuncem sezone i privlači političare, poslovne ljude i slavne osobe, do balova različitih profesija (bal liječnika, bal pravnika, bal lovaca), udruga (bal cvjećara, bal slastičara), pa čak i balova posvećenih određenim glazbenim žanrovima (jazz bal). Osim toga, mnoge općine diljem Austrije organiziraju vlastite lokalne balove.
Organizatori i budionici
Organizatori su raznoliki: Bečka državna opera organizira Operni bal, različita profesionalna udruženja i sindikati organiziraju balove posvećene njihovim profesijama, gradske i općinske vlasti organiziraju lokalne balove, a postoje i privatne organizacije koje se bave organizacijom i produkcijom raznih plesnih događanja. Sudionici potječu iz različitih društvenih slojeva, ovisno o tipu bala. No, zajedničko im je da svi žele sudjelovati u tradiciji, uživati u glazbi i plesu te se osjećati dijelom bečkog “joie de vivre” (radosti življenja).
Glazba i ples
Glazba koja se sluša na bečkim balovima uglavnom obuhvaća klasične valcere Johanna Straussa (oca i sina), Josefa Straussa, Franza Lehára, ali i polke, marševe i operetne arije. Orkestri, često filharmonijski ili simfonijski, uživo izvode glazbu, a često su prisutni i DJ-evi koji puštaju moderniju glazbu za kasnije dijelove večeri. Ples je, naravno, ključni element: valcer je obavezan, iako su popularni i drugi standardni plesovi poput polke, foxtrota i bečkog valcera. U Beču postoje plesne škole koje nude tečajeve plesa posebno za balove, kako bi posjetitelji bili spremni za plesni podij.
Balovi nekad i sad
Usporedba balova prije 100 godina i današnjih otkriva značajne promjene. U prošlosti, balovi su bili strože formalni događaji, s jasnom hijerarhijom i pravilima ponašanja. Danas su opušteniji, iako se i dalje pridržavaju određenih dress code pravila (duga večernja haljina za dame, frak ili tamno odijelo za gospodu). Iako je danas prisutna veća inkluzivnost, visoke cijene ulaznica i odjeće i dalje otežavaju sudjelovanje osobama slabijeg imovinskog stanja. Prije 100 godina, balovi su bili rezervirani za elitu, dok su danas, barem teoretski, dostupniji širem krugu ljudi.
Balovi u svijetu
Iako su bečki balovi najpoznatiji, tradicija balova postoji i u drugim zemljama, često povezana s karnevalskim slavljima ili posebnim prilikama. Primjeri uključuju:
- Venecijanski karnevalski balovi: Poznati po svojim maskama i raskošnim kostimima.
- Balovi u St. Petersburgu (Rusija): Obično povezani s baletom i umjetnošću.
- Debutantski balovi u SAD-u: Društveni događaji na kojima se mlade žene predstavljaju društvu.
Kontroverze i kritike
Unatoč svojoj popularnosti, bečki balovi su često meta kritika. Mnogi ih smatraju elitističkim i snobovskim događajima, koji održavaju zastarjele društvene norme. Visoke cijene ulaznica i odjeće automatski isključuju veliki dio populacije, čineći ih rezerviranima za bogate i privilegirane.
Drugi argument je da su balovi precijenjeni i da pretjerano glorificiraju prošlost. U modernom, progresivnom društvu, neki smatraju da nema mjesta za ovakve anahrone događaje.
Osim toga, kritičari ističu da fokus na formalnost i tradiciju guši spontanost i zabavu. Mnogi se osjećaju previše obvezanima pridržavati se strogih pravila ponašanja, što umanjuje užitak. Prekomjerno konzumiranje alkohola, pogotovo na Opernom balu, također je često kritizirano.
S druge strane, zagovornici balova tvrde da oni predstavljaju važan dio austrijske kulturne baštine te da pružaju jedinstvenu priliku za druženje, uživanje u glazbi i plesu, te održavanje tradicije. Oni ističu da balovi generiraju značajne prihode za turizam i gospodarstvo te da promoviraju pozitivnu sliku Austrije u svijetu. Uostalom, balovi i dalje privlače tisuće posjetitelja svake godine, dokazujući da su više od pukog elitističkog okupljanja – oni su simbol Beča i njegove bogate povijesti.
Usprkos kritikama, bečki balovi nastavljaju živjeti i evoluirati. Hoće li uspjeti pronaći ravnotežu između tradicije i modernosti, inkluzivnosti i ekskluzivnosti, vrijeme će pokazati. Jedno je sigurno – njihova privlačnost i kontroverze će ih još dugo držati u središtu pozornosti.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
