Zašto Hrvati nikad neće imati cijene kao u Sloveniji: ‘Dva su glavna razloga’

Na današnjem sastanku u Vladi ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je nove proizvode koji će biti uključeni u sustav ograničenih cijena. Vlada je popis proširila na 70 proizvoda, a na listu su uz 30 proizvoda čije su cijene ograničene od rujna 2023., na listu  dodani kruh, palenta, zobene pahuljice, panceta, šunka u ovitku, svježi sir, maslac, suho voće, određene vrste povrća i mljevena kava.

Osim toga, Vlada planira uvesti i novi Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena, koji bi trgovcima nametnuo obvezu osiguravanja najmanje jednog artikla iz svake kategorije proizvoda s ograničenom cijenom. Veliki trgovci s prodajnim prostorom većim od 400 četvornih metara morati će izdvojiti poseban dio trgovine za te artikle, dok će svi prodajni objekti morati jasno označiti proizvode s ograničenim cijenama putem plakata i posebnih polica.

Međutim, ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da bi prekomjerno zadiranje države u tržišne procese moglo dovesti do ozbiljnih neravnoteža.

Intervencija Vlade

“Cijene se formiraju kao rezultat ponude i potražnje. Ako Vlada bude previše intervenirala, možemo očekivati da će se određeni trgovci povući s hrvatskog tržišta, kao što se već dogodilo s nekim lancima u prošlosti. Trgovački lanci imaju svoju ekonomsku logiku, a ako im ona ne bude odgovarala, oni će reagirati,” izjavio je Novotny.

Prema njegovim riječima, ograničavanje cijena moglo bi imati kratkoročan psihološki efekt, ali dugoročno će tržište pronaći način da se prilagodi. Prema njegovim riječima, Hrvatska ima problem s nedovoljnom ponudom i prekomjernom potražnjom za vrijeme turističke sezone.

“Turisti koji dolaze na hrvatsku obalu spremni su platiti više. Netko tko u Londonu plaća kavu pet eura, bez problema će je kod nas platiti šest. To je realnost tržišta, a država to ne može regulirati.”

Jedna od kritika novih mjera odnosi se na moguće posljedice za male trgovce, osobito u ruralnim krajevima. No, Novotny smatra da je taj strah pretjeran. “Jučer sam razgovarao sa jednom malim trgovinom mi je rekao da se kod njega kupci najviše kupuju cigarete i alkohol, nešto malo novina i nešto malo sendviča. Dakle, mali trgovci imaju drugačiju elastičnost prema promjenama na tržište.

Što se tiče malih mjesta, veliki trgovci poput Lidla i Konzuma prisutni su čak i u najvećim zabitima.  Primjerice, u mjestu Sali na Dugom otoku, koje zimi ima svega 300 stanovnika, postoje dva hipermarketa,” zaključio je.

“Može se u ekstremnim situacijama može dogoditi da se netko ne može opskrbiti, ali u slučaju mjera poput ovih, uvijek se mora gledati. Može se dogoditi, naravno u nekoj ekstremnoj situaciji, da netko uopće ne živi tamo daleko, negdje i da se nema gdje opskrbiti. ali kod uvođenja novih mjera uvijek se mora gledati kakav učinak ima neka vladina mjera na grad Zagreb, a ne na zabačeno mjesto u kojem živi desetak ljudi,” zaključuje Novotny.

Dnevno.hr