Hrvatske šume ponovno su se našle u fokusu javnosti, i to zbog upletenosti u novu aferu koja je rezultirala smjenom ministra poljoprivrede Josipa Dabre. On je, doduše, morao odstupiti zato što je u medijima objavljena snimka kako puca iz pištolja u naseljenom mjestu, no ubrzo će se ispostaviti da su u pozadini svega malverzacije u Hrvatskim šumama.
Prijavila ih je sama Uprava Hrvatskih šuma, nakon što im Dabro kao nadležni ministar, koji čini i skupštinu Hrvatskih šuma, nije dao tzv. razrješnicu. Razrješnica se daje upravama kako bi mogle nastaviti raditi, no Dabro to nije želio učiniti nakon što je vidio nalaz revizije u toj državnoj kompaniji za 2023. godinu. Taj nalaz još nije javno dostupan, no prema našim izvorima, nepovoljan je za aktualnu upravu predvođenu Nediljkom Dujićem.
Uslijedila je prijava iz Hrvatskih šuma koja se odnosi na eksploatiranje i prodaju nove drvne mase u Slavoniji nakon nevremena u ljeto 2023. godine, dok se uništena stabla nisu prodavala. Insajderi iz Hrvatskih šuma objašnjavaju kako se Uprava na taj način dodvoravala kupcima, istovremeno ne mareći za štetu koja je prouzročena propadanjem drvne mase uništene u nevremenu. Upravo ta šteta iznosi više od sto milijuna eura.
Nepresušan izvor
Josip Dabro tijekom svog mandata bio je upoznat sa sumnjivim odlukama Hrvatskih šuma na koje se već godinama upozorava, ali ih se i prijavljuje Državnom odvjetništvu i USKOK-u. Naši izvori objašnjavaju kako je nakon dolaska u Ministarstvo poljoprivrede od premijera Andreja Plenkovića dobio odriješene ruke da se obračuna s tim kriminalom, no naknadno se Plenković ipak predomislio. Odlučio je da ipak neće Domovinskom pokretu prepustiti prevlast u Hrvatskim šumama, već će ih zadržati pod kontrolom HDZ-a preko glavnog tajnika stranke Krunoslava Katičića i Vladina glasnogovornika Marka Milića jer predstavljaju nepresušan izvor prihoda za stranku. Naime, naši izvori raspolažu informacijama da korist od Hrvatskih šuma imaju brojne županije, gradovi i općine, odnosno odluke koje se odnose na lokalne zajednice vezane su i uz Hrvatske šume. Ta državna kompanija gospodari polovicom hrvatskog teritorija, zbog čega je daleko najvažnija i u Plenkovićevim očima.
Zaiskrilo je zato i sada upravo oko Hrvatskih šuma, koje su se i nedavno našle u fokusu nakon bezobraznog ispada Dujićeve kćeri Anne. Ona je prošlog ljeta, dok su požari harali Dalmacijom, vrijeđala i prijetila policijskoj službenici koja je bila na blokadnom punktu i nije joj dopustila prolazak do kuće u požarom zahvaćenom području. Osim toga, Anna Dujić i njezina majka izvrijeđale su pred televizijskim kamerama i policajce i vatrogasce koji su nadljudskim naporima branili kuće od golemog požara.
Šibensko tužiteljstvo najprije je oslobodilo Annu Dujić odgovornosti, no nakon intervencije glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića slučaj je prebačen tužiteljstvu u Karlovcu, koje je protiv kćeri šefa Hrvatskih šuma ipak otvorilo istragu. Ne treba zaboraviti da u šibenskom tužiteljstvu radi sestra Anne Dujić, kao ni da je njezin otac u danima nakon podnošenja prijave protiv nje bio na razgovoru kod načelnika lokalne policije.
Veliki dug
U medijima se čak pojavila informacija da su policijski šefovi pritiskali policijsku službenicu da ne prijavljuje Annu Dujić upravo zbog moćnog oca, ali je ona ipak podnijela prijavu i sada se čeka rasplet istrage.
Anna Dujić bila je uputila ispriku zbog ispada pred kamerama, no to dosad nije imalo utjecaja na kazneni proces. Ni prošla uprava, pod vodstvom Krunoslava Jakupčića, koji je optužen u aferi Vjetroelektrane zajedno s Josipom Pleslić ex Rimac, nije bila pošteđena afera. Jakupčića USKOK sumnjiči da je omogućio plaćanje niže cijene za korištenje šumskog zemljišta u zoni vjetroparka Krš-Pađene. Naime, tvrtka C.E.M.P. koju su vodili Milenko Bašić i Dragan Stipić morala je, prema odluci Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom iz 2014., državi platiti 6,9 milijuna kuna naknade za služnost na šumskom zemljištu na kojem je građen vjetropark. Josipa Rimac je, kako tvrdi USKOK, pokušavala srediti da umanje taj iznos jer se, u međuvremenu, pravilnik o obračunu naknada za korištenje šumskog zemljišta izmijenio.
Zbog toga je Rimac, sumnja se, najprije zvala čelne ljude Ministarstva državne imovine, da bi zatim počela pritiskati Jakupčića. Iako su prvotno dale negativno mišljenje C.E.M.P.-u zbog tog velikog duga, Hrvatske šume su ga poslije ipak povukle. Kada su navodni pritisci Josipe Rimac urodili plodom, C.E.M.P. je mogao nastaviti s realizacijom projekta vjetroelektrana Krš-Pađene. Sumnja se da su Bašić i Stipić Josipi Rimac za pomoć u rješavanju problema s Hrvatskim šumama obećali 45 tisuća eura, što je trebala dobiti kao dio provizije koju je planirala naplatiti njezina sestra u čijoj bi osiguravajućoj kući Bašić i Stipić sklopili policu osiguranja za vjetroelektranu.
Druge naknade
Istražitelji su naknadno otkrili još jedan sumnjiv potez šefa Hrvatskih šuma. Naime, kada je Jakupčić doznao da C.E.M.P. ne može ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, što je bila obveza prema tada važećoj odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja, omogućio im je da dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000 kuna. Sporni ugovor na kraju je i potpisan 4. travnja 2017. iako C.E.M.P. prije potpisivanja nije dostavio ni zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.
Premda je bio uhićen u USKOK-ovoj akciji, Jakupčić nije morao otići s čelnog mjesta u Hrvatskim šumama. Nije razriješen ni nakon što je u svibnju 2022. napunio 65 godina. U mirovinu je otišao tek krajem te godine, a zamijenio ga je Dujić. Druga dvojica članova Uprave, Igor Fazekaš i Ante Sabljić, također čvrsto drže svoje pozicije, iako se i pred njihovim očima događao sav kriminal s kojim se povezuje Jakupčića.
Jakupčićevoj poziciji, kao ni poziciji druge dvojice članova Uprave, nije smetalo ni to što su godinama uz plaće nezakonito uzimali i druge naknade na koje kao dužnosnici nemaju pravo. Brani im to Zakon o sprečavanju sukoba interesa koji su oni godinama zaobilazili. Na kraju su ipak kažnjeni, ali to nije imalo posljedice na njihove funkcije. Hrvatske su šume Jakupčiću i Fazekašu tijekom 2017., 2018. i 2019. isplatile po 1250 kuna božićnice te isto toliko uskrsnice. Još su za Uskrs dobili 300 kuna tzv. dara u naravi. Za godišnji odmor su 2017. i 2018. dobili 4050 kuna regresa, dok im je III. stup mirovinskog osiguranja tvrtka uplaćivala po 600 kuna. Dobili su i stimulativne isplate u iznosima od 1000, 1200 i 1290 kuna, te po 4000 kuna jubilarne nagrade za 2018. i 2019. godinu.
Novčane kazne
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa lani je donijelo odluku i kaznilo ih obojicu za kršenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Dobili su novčanu kaznu od 3000 kuna, koja im je raspoređena u tri mjesečna iznosa od po tisuću kuna. “Dužnosnici ne smiju primiti dodatnu naknadu za obnašanje javnih dužnosti. Zabranjeno im je primiti bilo kakvu drugu naknadu osim plaće. To je jasno propisano zakonom”, navelo je Povjerenstvo u odluci kojom su Jakupčić i Fazekaš kažnjeni.
Kaznu nije izbjegao ni drugi član Uprave Hrvatskih šuma, Ante Sabljić. Jakupčić i Fazekaš nisu se pomirili s odlukom Povjerenstva, već su je pokušali srušiti podnijevši tužbe Upravnom sudu. Tvrdili su da su božićnice, uskrsnice, regres i ostale naknade smjeli uzimati jer su zaposlenici Hrvatskih šuma. “Ne može biti sporno to što se na nas kao radnike odnosi Zakon o radu”, naveli su u tužbi. Zatim su objašnjavali što to znači: Jakupčić je u to vrijeme bio zaposlenik na poziciji predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, dok je Fazekaš zaposlen kao član Uprave. Međutim, Upravni sud u Zagrebu obojicu ih je odbio.
Mediji su izvještavali i o mobbingu kojem su bili izloženi djelatnici. Najpoznatiji je slučaj Damira Čuljata, diplomiranog inženjera šumarstva koji je zaposlen kao revirnik. On je godinama upozoravao na malverzacije u ovoj državnoj tvrtki, poput plaćanja sumnjivih faktura i ostalih nezakonitosti s kojima je povezivao tvrtke koje su surađivale s Hrvatskim šumama. No, umjesto da riješi kriminal na koji je ukazivao, Uprava Hrvatskih šuma okrenula se protiv Čuljata. Uslijedilo je maltretiranje i šikaniranje, te je na kraju dobio otkaz za koji je na sudu uspio dokazati da je bio nezakonit. Dobio je i naknadu za mobbing.
Politička pozadina
Osim mobbinga, u Hrvatskim šumama bilo je i političkog revanšizma, i to upravo s potpisom Krunoslava Jakupčića. Dokazao ga je Davorin Andrijašević, bivši SDP-ovac koji je 2017. dobio otkaz s pozicije šefa karlovačke podružnice Hrvatskih šuma. Samo nekoliko dana prije nego što je otpušten, Andrijašević se na lokalnim izborima natjecao za gradonačelnika Karlovca, i to kao neovisni kandidat na platformi Mosta. Umjesto njega, odmah je zaposlen moćni karlovački HDZ-ovac Marin Svetić, koji je trenutno predsjednik Gradskog vijeća grada Karlovca.
Andrijašević je uspio pravomoćno dokazati da je taj otkaz imao političku pozadinu. Nakon toga su ga morali vratiti na posao pa je karlovačka podružnica Hrvatskih šuma neko vrijeme imala dvojicu voditelja. Andrijašević je nedugo nakon pravomoćne sudske odluke odlučio otići iz Hrvatskih šuma i pokrenuti vlastiti biznis.
“U obrazloženju otkaza naveli su kako žele poboljšati rad podružnice, iako se iz poslovnih rezultata vidjelo da je za mog mandata nakon dugogodišnjih negativnih rezultata, tijekom 2015. i 2016. konačno ostvarena dobit. I interna revizija to je potvrdila”, opisivao je u tužbi Andrijašević zaključujući da su u takvoj situaciji razlozi za njegov otkaz mogli biti samo politički, odnosno kandidatura na izborima za gradonačelnika Karlovca.
“Ja Svetića izuzetno cijenim i poštujem, a poznajući sistem imenovanja rukovodstva, prihvatio sam političke razloge za kadrovske promjene. Međutim, način na koji su Hrvatske šume to učinile nezakonit je. Mene su pritom degradirali i ponudili mi radno mjesto znatno ispod moje stručnosti”, istaknuo je na sudu Andrijašević, dodajući da je čak bio spreman složiti se s političkom smjenom, no Hrvatske šume su mu umjesto toga napisale poslovno uvjetovani otkaz. Za to, kako je naglašavao, nije bilo nikakvog razloga, tim više što njegovo radno mjesto nije bilo političko niti je podlijegalo reizboru vezanom uz političke promjene na državnoj ili lokalnoj razini.
Nezakonita odluka
Iz Hrvatskih šuma tijekom cijelog procesa tvrdili su pak da je otkaz koji je potpisao Jakupčić bio opravdan. “Organizacijske promjene provedene su na nivou cijele podružnice Karlovac, a cilj im je bila racionalizacija i optimizacija procesa rada. Prije ove odluke o otkazu proveli smo analizu svrhovitosti i učinkovitosti ukupnog rukovodećeg kadra te smo utvrdili da bi Hrvatske šume tek uz reorganizaciju poslovanja određenih podružnica, među kojima je bila i podružnica Karlovac, ostvarile ekonomski uspješnije rezultate rada”, uvjeravali su sud.
Međutim, u presudi je upozoreno da Hrvatske šume nisu objasnile zašto je Svetić dobio prednost pred Andrijaševićem. Osim toga, da otkaz nije poslovno uvjetovan, dokazala je upravo činjenica da je drugi radnik zaposlen nakon Andrijaševića na mjestu voditelja podružnice. Znači, to radno mjesto nije prestalo postojati zbog nekih poslovnih uvjeta u Hrvatskim šumama, već je evidentno bila riječ o smjeni.
Tim više što u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, po stavu suda, poslodavac ne smije na tom istom radnom mjestu zaposliti drugog radnika najmanje šest mjeseci. Uz to, nitko od svjedoka iz Hrvatskih šuma nije potvrdio da se prije ili poslije Andrijaševićeve smjene promijenila sistematizacija u karlovačkoj podružnici. Jakupčić, kao predsjednik Uprave, i njegov prvi suradnik Ante Sabljić, tu su nezakonitu odluku ipak potpisali. Ipak, najveći kriminal u Hrvatskim šumama događa se pri prodaji i raspodjeli drvne građe. Na to je godinama ukazivao Nikola Požgaj, vlasnik tvrtke Massive Panels. Na kraju su i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Ured državne revizije utvrdili nepravilnosti i naložili Hrvatskim šumama da ih isprave.
Golema šteta
Još u ljeto 2023. Hrvatske šume dobile su nalog da organiziraju prodaju drvne mase pod transparentnim, jasnim i jednakim uvjetima. AZTN im je to naložio nakon što je Požgaj prijavio da mu je netransparentnom dodjelom kakva je provođena do tada nanošena golema šteta. U sve se, i to bez ikakve osnove, upletala Hrvatska gospodarska komora, što je, prema Požgajevoj prijavi, bilo posebno zabrinjavajuće.
“Mi smo tijekom 2018., 2019. i 2020. od Hrvatskih šuma dobili manje količine trupaca od onih koje su nam trebale pripasti. Odluka o tome uopće nije obrazložena”, naveo je u prijavi Požgaj, koji je Hrvatskim šumama posebno zamjerao dogovore s Udruženjem drvnoprerađivačke industrije pri HGK-u, iza koje stoji Ivić Pašalić. To udruženje, napisao je u prijavi AZTN-u, uopće ne bi smjelo sudjelovati na sastancima povjerenstva koje odlučuje o prigovorima kupaca Hrvatskih šuma. Naime, ukazivao je Požgaj, odluke o prigovorima u nadležnosti su isključivo Uprave Hrvatskih šuma. Udruženje pri HGK-u u tome ne može sudjelovati.
Da osim Požgaja ima još nezadovoljnih načinom na koji Hrvatske šume dijele trupce, proizišlo je i iz poruka koje su donedavnom šefu te državne tvrtke Krunoslavu Jakupčiću slali brojni visokopozicionirani HDZ-ovci. Te poruke objavila su 24sata, a one su i dio USKOK-ova spisa u aferi Vjetroelektrane. Prema porukama koje su objavljene u medijima, s Jakupčićem se o drvnoj masi dopisivao saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić. Bio je lipanj 2019. kada je Đakić s Jakupčićem dogovorio ručak. Pritom mu je, kako su doznala 24sata, spominjao i tvrtku iz Novske za koju bi “ugovorena količina drva u novim ugovorima trebala ostati ista”. Evo kako je on to objasnio.
Tajni sastanci
“Ja sam kao zastupnik sugerirao da tu ima puno stvari koje nisu logične i da neki dobivaju prevelike količine drva kako bi pravili palete, a drugi ih dilaju i prodaju van”, naveo je HDZ-ov zastupnik. Te njegove riječi uklopile su se u ono na što je Požgaj godinama upozoravao. Optužio je Hrvatske šume da pogoduju određenim proizvođačima te izrazio uvjerenje u političke utjecaje i tajne sastanke na kojima se sve odlučuje. Pritom je naveo i da je njegova tvrtka oštećena za milijunske iznose, a šteta se radi i prodajom trupaca pilanama umjesto prerađivačima. Riječ je, tvrdi Požgaj, o pedesetak milijuna eura godišnje.
Prema cjenicima što ih je priložio uz prijave, cjenici Hrvatskih šuma su i do 200 posto niži od cjenika drugih dobavljača drvne mase u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbog toga se onima koji ne uspiju nabaviti domaće trupce automatski ruše financijski planovi kakve su imali u trenutku kada su s Hrvatskim šumama ugovorili kupnju drvne mase.
Nije želio krasti pa je dobio otkaz
Diplomiranom inženjeru šumarstva koji je zaposlen kao revirnik Damiru Čuljatu još su 2009. čelni ljudi šumarije i Uprave šuma Zagreb poručili da je nepoželjan. “Rekli su mi da bih trebao ići raditi u šumariju Velika Gorica na revir ‘Turopoljski lug’. Tada je baš Jakupčić bio voditelj Uprave šuma podružnice Zagreb”, naveo je u tužbi protiv Hrvatskih šuma. Opisivao je zatim kako su mu nekoliko godina poslije dali službeno vozilo koje je bilo potpuno trulo. Morao se u njemu voziti tridesetak kilometara pa su mu tijekom vožnje ispadali i kotači. No kada je na to upozorio nadređene, voditelj mu je oduzeo automobil.
“Prelazio sam pješice i po 40 kilometara na dan. Savladavao sam i oko 150 metara nadmorske visine, do nekih 950 metara, i to sve s oko 15 kilograma na svojim leđima”, ispričao je na sudu te optužio i upravitelja zagrebačke šumarije da ga je u dosluhu s Jakupčićem u ljeto 2014. poslao u Šumariju Gospić iako je na njegovu radnom mjestu bio povećan opseg posla. Osim toga, uzeli su mu računalo, a kada se vratio u Zagreb, morao je nadoknaditi sve zaostatke. Iako je radio i ono za što su bili zaduženi kolege, koji su u to vrijeme na bolovanju, nije mu plaćen ni prekovremeni ni terenski rad.
“Između mene i Krunoslava Jakupčića nastao je problem kada sam odbio potpisati račun tvrtki Jurić promet iz Macelja. Nisam to učinio jer sam smatrao da su nam napravili štetu od nekih 250 tisuća kuna. Osnovni problem između mene i mojih nadređenih bio je u tome što nisam želio krasti i što sam pošteno radio svoj posao. Zato sam smetao interesnoj zajednici Krunoslava Jakupčića, koji je tada bio voditelj Uprave šuma podružnice Zagreb, i njegovim suradnicima”, tvrdio je Čuljat na sudu.
Zato je sud u nepravomoćnoj presudi zaključio da je od 2012. do 2016. doista bio izložen tzv. vertikalnom mobbingu od nadređenih, i to Krunoslava Jakupčića, Ivice Dugačkog i Damira Miškulina.
Muljaže u Hrvatskim šumama opisali i državni revizori
Muljaže su u svom izvješću o reviziji u Hrvatskim šumama za 2021. i 2022. opisali i državni revizori. Utvrdili su da su Hrvatske šume od prodaje drvnih sortimenata u 2021. ostvarile prihod od 2.115.957.126 kuna, odnosno nešto više od 282 milijuna eura. Godinu poslije, 2022., uprihodili su 2.558.152.138 kuna, odnosno oko 341 milijun eura. Sva ta drvna građa trebala je biti prodavana prema propisanim kriterijima. Ti kriteriji bili su pobrojani u pismima razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju prostornog drva. Hrvatske šume ta su pisma potpisale s Udruženjem drvnoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na rok od deset godina. Iako je u pismima bilo predviđeno osnivanje povjerenstva koje je trebalo provoditi plan prodaje drvnih trupaca, to se, potvrdile su Hrvatske šume tijekom revizije, nije dogodilo.
Umjesto da trupce prodaju prema planu i pravilima, ljudi iz Hrvatskih šuma sastajali su se s kolegama iz HGK-a te s nekim kupcima. Na tim sastancima dogovarala se prodaja drvne mase. Državni ured za reviziju naložio je da se preispita je li potpisivanje pisma razumijevanja uopće bilo potrebno s obzirom na to da je prodaja drvnih sortimenata inače utvrđena odredbama Pravilnika o prodaji proizvoda i usluga i odlukama Uprave Hrvatskih šuma o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata. Utvrđeno je i da su cijene trupaca mijenjane nakon sastanaka u HGK-u, iako je određivanje cjenika isključivo u ingerenciji Hrvatskih šuma.
Zatim je Uprava Hrvatskih šuma u travnju 2022. donijela novi pravilnik o prodaji proizvoda i usluga, a u kolovozu 2022. i cjenik glavnih šumskih proizvoda. U rujnu 2022. taj je cjenik mijenjan.
No revizori su primijetili kako nije jasno na koji su način Hrvatske šume odredile cijene. Pravilnik je propisivao da Uprava utvrđuje cijene na osnovi prijedloga nadležnih sektora, kao i na osnovi ponude i potražnje, no izgleda da je to bilo zanemareno. Zato je Državni ured za reviziju naložio da se donese cjenik glavnih šumskih proizvoda u skladu s odredbama Pravilnika o prodaji proizvoda i usluga.
I u javnim dražbama trupaca bilo je nepravilnosti. Prodavali su se, utvrdili su revizori, trupci različitih dimenzija, a umjesto početne cijene iz cjenika, utvrđivale su se početne cijene izračunate aritmetičkom sredinom ili pak metodom ponderirane cijene. Kako je moguće da se do cijena dolazilo različitim metodama, revizorima nije bilo jasno. Revizori su utvrdili da su Hrvatske šume u međuvremenu, početkom 2023., nakon odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, odlučile imenovati povjerenstvo za praćenje prodaje drvnih sortimenata putem javnih poziva. Donijeli su i Program usklađenosti s pravilima tržišnog natjecanja, Priručnik u vezi sa zaštitom tržišnog natjecanja te Program izobrazbe o propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Ipak, dobili su uvjetno mišljene u kojem su nabrojene sve utvrđene nepravilnosti.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
