Sagledavajući sve ono što se posljednjih dana događa oko premijera Andreja Plenkovića, za njega je možda najmanji problem to što mu na Pantovčaku i nakon predsjedničkih izbora ostaje stari znanac Zoran Milanović. S Milanovićem će Plenković lako, slažu se i HDZ-ovci koji s nevjericom promatraju ono što se događa oko donedavnog ministra Josipa Dabre.
I dok se oko Dabre nešto događa, u pogledu popunjavanja praznih mjesta u diplomatskoj službi posljednjih se godina ne događa baš ništa. Cijelom nizu veleposlanika u svijetu privremeno boravište pretvara se u trajno, a razlog je dobro poznat – Vlada i predsjednik Milanović koji po Ustavu dijele odgovornost za vanjsku politiku ne mogu se dogovoriti o njihovu imenovanju.
No voda je čini se došla do grla pa bi se, kažu upućeni, vladajući nakon inauguracije na kojoj Plenković neće sudjelovati ipak trebali pomaknuti s mrtve točke.
Prvo pitanje
U Plenkovićevu timu nisu neskloni ideji da se imenuje pregovarački tim te da se tako preko posrednika premijer i predsjednik dogovore o imenovanju dijela veleposlanika, no Plenković je još oprezan jer smatra da su Milanoviću tek sada, nakon uvjerljive pobjede na predsjedničkim izborima, porasli apetiti. Osim toga, u Milanovićevu okruženju puno je onih koje on želi zbrinuti na diplomatskim mjestima, na što Plenković neće pristati. No sasvim je jasno da ni Milanović neće Plenkoviću dati odriješene ruke u popunjavanju veleposlaničkih pozicija.
To nije ništa novo, Milanović se još od 2020. godine zalaže za to da se te pozicije popunjavaju po modelu pola-pola, što Plenković ne prihvaća, zato cijeli sustav i jest u blokadi. Krajem 2021. ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pokušavao je nastaviti pregovore o imenovanju veleposlanika i konzula, no u Milanovićevu uredu za to nisu bili zainteresirani, iako su prije toga Grlić Radman i predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić razgovarali o popisu koji im je dostavila Vlada te su bili na tragu dogovora o nekim imenima. No na koncu se sve izjalovilo pa Milanovića u novom mandatu kao prvo i glavno pitanje dočekuju veleposlanici.
Četverogodišnji mandati istekli su veleposlanicima u mnogim važnim zemljama poput SAD-a, Italije, Finske i Crne Gore, a Vlada tu situaciju koristi da bi na prazna mjesta imenovala otpravnike poslova, čime zaobilaze Milanovića koji je u kampanji za predsjedničke izbore to nazvao kršenjem Ustava, optužujući Plenkovića da u diplomaciju postavlja sebi lojalne kadrove. Dok trzavice traju, Hrvatska već četiri godine nema veleposlanika u Londonu, tu je poziciju iz osobnih razloga napustio Plenkovićev kum Igor Pokaz, veleposlanika od smrti Filipa Vučaka početkom 2021. nemamo ni u Parizu, a slična je situacija i u Vatikanu i Litvi. Jednako tako nemamo ni stalnog vojnog predstavnika pri NATO-u, a mandat je istekao i hrvatskom veleposlaniku pri zapadnom vojnom savezu. Pozicije nisu popunjene ni u stalnoj misiji RH pri Ujedinjenim narodima i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u Ženevi nakon što je veleposlanica Vesna Batistić Kos otišla na drugu poziciju
Ne samo da je krajnje vrijeme da se Milanović i Plenković pozabave ovom temom nego ova tema nije jedini problem koji guši hrvatsku diplomaciju. Kako navode i u ministarstvu, služba vanjskih poslova već se dugo suočava s brojnim izazovima koji utječu na organizacijske pretpostavke za obavljanje temeljnih zadaća, pri čemu je ponegdje u pitanje dovedeno i kompletno funkcioniranje službe vanjskih poslova.
Uvođenje reda
Kako nadalje tvrde u ministarstvu, na uvjete rada profesionalnih diplomata širom svijeta najprije je utjecala pandemija, a onda i ratni sukobi, visoki sigurnosni rizici i znatno povećanje opsega posla u državama u kojima je naglo porastao interes za radne dozvole za Hrvatsku. Tu je još i povećani interes za hrvatske vize radi ulaska u Schengen. Inače se radna mjesta u diplomatskoj mreži uglavnom popunjavaju preko internih natječaja, ali već se neko vrijeme na te pozive javlja sve manje ljudi pa je ponegdje dovedeno u pitanje funkcioniranje službi.
Zbog toga su u ministarstvu nedavno odlučili povećati plaće hrvatskim diplomatima, kako bi barem na taj način pokušali privući nove i zadržati postojeće kadrove. Sve u svemu, situacija u diplomatskoj službi daleko je od idealne, sustav se urušava dok se dva brda pokušavaju usuglasiti o imenovanju veleposlanika.
Privremeno primirje i pokušaj postizanja dogovora o tome najmanje je što Milanović i Plenković mogu učiniti kako bi se napokon počeo uvoditi red. Ako do toga ne dođe, nema dvojbe da će Milanović prvi uprijeti prstom u Plenkovića i optužiti ga za blokadu institucija i službi, a to premijeru u ovako teškim okolnostima ne treba.
Foto : Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
