Guverner Mario Kunasek iz Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) nedavno je uzvratio na kritike slovenskog Ministarstva vanjskih poslova u vezi s pitanjem himne.
Ova razmjena predstavlja najnoviju eskalaciju dugotrajnog spora između dviju zemalja. Kunasek je svoje kritike naglasio s odlučnošću, što ukazuje na to da se neće povući od svojih stavova unatoč prigovorima iz Laibacha. Ovaj razvoj događaja pojačava napetost u diplomatskim odnosima između Austrije i Slovenije i naglašava osjetljivost pitanja nacionalnih simbola i povijesne memorije.
Štajerski guverner Mario Kunasek (FPÖ) na Facebooku je odgovorio protunapadom na slovensku kritiku plana plavo-crne državne vlade o himni. Kunsek se kao guverner zalaže za himnu Štajerske.
“Svatko tko ovakav stav vidi kao napad na suverenitet i vladavinu prava, trebao bi se zapitati kakav je status zakonskog priznanja manjina na njihovom teritoriju”, rekao je guverner.
Za razliku od slovenske etničke skupine u Austriji, “stari Austrijanci s njemačkim materinjim jezikom” u Sloveniji su još uvijek izloženi raznim diskriminacijama i nisu priznati kao autohtona etnička skupina, rekao je Kunasek. “Slovenska država bi ovdje konačno mogla nešto poduzeti i odmah isključiti visokozaštićeni reaktor Krško”, rekao je guverner.
Kunasek je istaknuo ključnu važnost državne himne, uz državne boje i šaržersku panteru, kao bitnog simbola državnog identiteta. Međutim, pomalo je nejasno s obzirom na to da u svojoj izjavi nije potvrdio plan iz koalicijskog sporazuma između FPÖ-a i ÖVP-a, koji je namjeravao ovu himnu uvesti u državni ustav. Ironično, ovaj plan nije izvediv, jer dvije vladajuće stranke ne posjeduju dvotrećinsku većinu u parlamentu, koja je potrebna za takvu ustavnu promjenu. Ova nevolja dodatno se komplicira reakcijom slovenskog Ministarstva vanjskih poslova, koje osuđuje plan, jer ne uzima u obzir povijesni kontekst pjesme Dachstein. Ova pjesma, nastala u 19. stoljeću, posvećena je Štajerskoj u svojim povijesnim okvirima, koji se prostiru od Dachsteina do "Wendelanda na koritu Save", lokacije koja je poznata kao Pettau, a koja više od 100 godina nije dio Štajerske. Prvo je bila u sastavu Jugoslavije, a od 1991. je dio nezavisne države Slovenije. Zoran / TV Wien
