Najvažniji kršćanski blagdan je Uskrs, no mnogim vjernicima upravo je Božić najomiljeniji. Danas ga slave i obilježavaju i oni koji nisu kršćani jer je postao obiteljski blagdan, no nekada davno to nije bilo tako
Umanjenica riječi Bog u Hrvatskoj je Božić, a preuzeta je kao naziv blagdana i zapravo označava dan u kojem se rodio mali Bog, odnosno Isus. Na engleskom se kaže Christmas i skraćenica je sintagme Christ’s mass, odnosno Kristova misa. Iako većina kršćanskih crkvi slavi Božić 25. prosinca, po julijanskom kalendaru on se slavi 7. siječnja.
Sam Božić postao je odavno dio tradicije. Ipak, ovaj važni blagdan posljednjih desetljeća je i komercijaliziran, pa su se, nažalost, zapostavile temeljne vrijednosti koje on predstavlja.
Postalo je važno kićenje bora, kao i kupovanje mnoštva darova, a ono što je uistinu bitno izgubilo se putem. Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu, a sve do tada početkom nove godine smatrao se 25. prosinca, dan Isusova rođenja.
Datum Isusova rođenja
Jeste li znali da se Božić počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, no do danas nije jasno zašto je za to odabran baš 25. prosinca. Prema nekim teorijama, tada se u većinski još poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca. Crkva je željela potisnuti taj poganski blagdan te se tada počelo slaviti Kristovo rođenje.
Datum njegova rođenja određen je prema predaji da je umro isti dan u kojem je Bog završio stvaranje svijeta – 25. ožujka. Devet mjeseci nakon toga je 25. prosinca, dan Kristova rođenja. Crkva je smatrala da je taj dan prikladan za slavljenje rođenja jer se od tada noć skraćuje, a dan duže traje.
Iako mnogi ne bi možda rekli tako, baš zbog popularizacije Božića najvažniji kršćanski blagdan zapravo je Uskrs. I dok je u prošlosti slavlje započinjalo 40 dana prije Božića, 11. studenog, te se taj period zvao ‘četrdeset dana svetog Martina’, danas to razdoblje traje tek četiri tjedna i naziva se došašćem ili adventom.
Tada se izrađuje adventski vijenac od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja i predstavlja vječnost. U četiri nedjelje došašća pali se jedna po jedna svijeća, a na sam Božić upale se sve četiri.
Danas Božić slave i oni koji su kršćani i oni koji nisu jer je postao obiteljski blagdan. Kićenje bora na Badnjak, odlazak na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje postali su dijelom života mnogih ljudi.
No treba imati na umu, iako su i Isusu poklone donijela tri kralja – Baltazar, Melkior i Gašpar – to da se sam Božić ne bi trebao svoditi isključivo na kupovanje i poklanjanje darova, već na slavljenje Isusova rođenja u društvu najbližih.
Autor Giorgione – National Gallery of Art, Washington, D. C., online collection