Veleprodajna cijena maslaca na razini EU-a u samo godinu dana u prosjeku je skočila za 62 posto, a maloprodajna je veća za 19 posto
Od listopada 2023. do listopada 2024. maslac je u Europskoj uniji prosječno poskupio za 19 posto. Pritom mu se u Slovačkoj u tih godinu dana cijena povećala za čak 49 posto, a u Njemačkoj i Češkoj za 40 posto, pokazuju europska izvješća koja je Associated Press (AP) dobio na uvid. U Njemačkoj tako, primjerice, za blok maslaca od 250 grama morate izdvojiti između 2,40 i četiri eura, ovisno o marki i kvaliteti.
Prosječna veleprodajna cijena maslaca u Uniji u prosincu je bila 770 eura za sto kilograma, što je blag pad (-1,5 posto) u odnosu na prethodni mjesec, kada je iznosila 775 eura. Hrvatska se po tom pitanju nalazi u gornjem dijelu cjenovnog spektra EU-a, s prosječnom veleprodajnom cijenom od 852 eura za 100 kilograma, što znači da na razini EU-a imamo jednu od najviših cijena.
U listopadu smo pak imali ispodprosječno nisku cijenu maslaca na razini EU-a, kada je njegova veleprodajna cijena iznosila 721 euro. To znači da je u odnosu na dva mjeseca ranije viša za oko 15,5 posto.
Zašto rastu cijene maslaca?
Povećanje cijena maslaca rezultat je globalne nestašice mlijeka uzrokovane padom proizvodnje, posebice u najvećim zemljama izvoznicima – SAD-u i Novom Zelandu, kazao je za AP Mariusz Dziwulski, analitičar tržišta hrane i poljoprivrede u poljskoj banci PKO.
Europski maslac pritom obično ima i veći udio masti od onog koji se prodaje u SAD-u, a pored toga, obično dolazi u pakiranjima standardne veličine, tako da proizvođači nemaju ni prostora ‘sakriti’ rast cijena smanjenjem veličine pakiranja (praksa poznata kao šrinkflacija).
Uslijed nestašice maslaca u Francuskoj u 19. stoljeću proizvođači su se dosjetili margarina – nutritivno siromašnije, ali i jeftinije alternative. No Francuzi su i dalje jedni od najvećih potrošača maslaca na kontinentu.
Poskupljenje maslaca najteže pada Poljacima
U Poljskoj je to jedna od namirnica koje se čuvaju u strateškim rezervama. Tamošnja vlada u utorak je objavila da na tržište stavlja tisuću tona smrznutog maslaca iz rezervi kako bi se stabilizirale cijene.
Odlučili su se na to jer je njegova cijena u toj zemlji u samo mjesec dana (od studenog do prosinca) skočila za 11,4 posto, a prošle godine za 49 posto, na gotovo 37 poljskih zlota (8,7 eura), pokazuju podaci državne poljoprivredne agencije.
Cijena maslaca u Poljskoj postala je i političko pitanje. Budući da su predsjednički izbori zakazani za sljedeću godinu, protivnici centrističkog premijera Donalda Tuska pokušavaju okriviti njega i njegovu stranku Građanska platforma za taj rast, a drugi okrivljuju guvernera nacionalne banke iz suprotstavljenog političkog tabora.
Neki potrošači čak odlučuju u kojim će trgovinama kupovati na temelju cijene maslaca, što je dovelo do ratova cijenama između lanaca mješovitom robom, a oni su u nekim slučajevima u prošlosti umjetno držali niske cijene na štetu proizvođača mlijeka, kaže Agnieszka Maliszewska, direktorica Poljske komore za mlijeko.
Nestašica mliječne masti, skupi energenti, suše i virus
Maliszewska smatra da je porast cijena maslaca posljedica kombinacije nacionalnih, europskih i globalnih tržišnih okolnosti. Što se tiče Poljske, primarni uzrok je nestašica mliječne masti zato što proizvođači zatvaraju svoja poduzeća zbog slabog profita i teških uvjeta rada. A tu su i veći troškovi energije zbog rata u Ukrajini, što u velikoj mjeri utječe na troškove proizvodnje mlijeka.
Analitičar Dziwulski smatra da bi i suše mogle biti jedan od uzroka smanjenja proizvodnje. Pad cijena mlijeka prošle godine obeshrabrio je ulaganja i natjerao proizvođače mliječnih proizvoda u Uniji da proizvode više sira, što se ispostavilo kao profitabilnije. A pored svega navedenog, izbila je tzv. bolest plavog jezika – virusna bolest koju prenose insekti i bezopasna je za ljude, ali može biti kobna za ovce, krave i koze – što je isto moglo utjecati na proizvodnju.
Zemlje južne Europe daleko više koriste maslinovo ulje, pa su i manje pogođene cijenom maslaca ili jednostavno ne dižu toliku uzbunu oko njegova poskupljenja jer ga troše puno manje.
Od prošle godine njegova cijena porasla je u prosjeku za 44 posto u Italiji, pokazuju podaci CLAL-a. Italija je sedmi najveći europski proizvođač maslaca, ali Talijani u svojoj kuhinji ipak preferiraju maslinovo ulje. Cijena maslaca stoga ondje ne izaziva negodovanje kao u dijelovima Europe u kojima se on naveliko koristi.
Pariški slastičar Arnaud Delmontel pak kaže da je primijetio da su mu cijene u Francuskoj samo od rujna porasle za 25 posto te da mnogi njegovi konkurenti stoga sada posežu za margarinom.
