Hrvati su počeli migrirati u Austriju sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, a najveći val doseljavanja zabilježen je tijekom sedamdesetih i osamdesetih, uglavnom zbog zapošljavanja. Treći veliki val dolaska Hrvata u Austriju uslijedio je nakon 1990. godine, a bio je rezultat ratnih događanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prema dostupnim podacima, u Austriji danas živi oko 90.000 Hrvata i njihovih potomaka. Najveći broj njih nalazi se u Beču (35.000), dok su u drugim austrijskim saveznim zemljama prisutni u manjim brojevima, kao što su Donja Austrija (6.000), Gornja Austrija (12.000), Salzburg (6.000), Tirol (5.600), Vorarlberg (5.000), Koruška (5.000), Štajerska (14.000) i Gradišće (1.000), kažu posljednji podaci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
U Austriji gotovo svi oni koji su radili i uplaćivali doprinose tijekom barem 15 godina imaju pravo na mirovinu, a mnogi Hrvati čekaju da dođu do tog trenutka.
Dobri uvjeti
Slično kao u većini drugih zemalja, uvjeti za odlazak u mirovinu u Austriji ovise o dobi i trajanju osiguranja. Muškarci mogu ići u mirovinu sa 65 godina, dok žene to mogu učiniti pet godina ranije. Međutim, ova razlika bit će izjednačena do 2033. godine. Za ostvarenje regularne mirovine potrebno je minimalno 15 godina osiguranja, odnosno 180 mjeseci, bilo da se radi o muškarcima ili ženama.
Austrija, poput Njemačke, nema minimalni iznos mirovine, ali postoje minimalni iznosi za socijalnu pomoć. Na primjer, samci koji primaju manje od 1110 eura mogu dobiti dodatnu socijalnu naknadu. Prosječna mirovina u Austriji iznosi oko 1800 eura za parove, dok samci primaju oko 1200 eura.
Računanje vrijednosti mirovine Austrijska mirovina se izračunava tako da se referentna vrijednost (1,058) množi s postotkom koji ovisi o broju mjeseci uplaćenih doprinosa. Za svaku godinu doprinosa stječe se 1,78 boda. Na primjer, ako ste uplaćivali doprinose 45 godina, možete očekivati mirovinu koja je više od 80% veća od referentne vrijednosti. Za čistačicu koja je radila puni radni staž u Austriji, mjesečna mirovina može iznositi 1340 eura, a nakon najavljenog povećanja 2024. godine ta bi iznos trebala biti 1700 eura.
Vrste mirovina u Austriji
U Austriji postoje različite vrste mirovina, među kojima je najpoznatija “koridor” mirovina, koja omogućuje prijevremeno umirovljenje nakon 62. godine uz uvjet da je ispunjen minimalan broj mjeseci osiguranja (480 mjeseci, odnosno 40 godina).
Za žene će ovo pravilo postati važeće tek od 2028. godine. Također, postoji i posebna vrsta mirovine za osobe koje su radile u teškim uvjetima. Ova vrsta mirovine omogućuje odlazak u mirovinu nakon 60. godine ako je stečeno najmanje 540 mjeseci staža (45 godina) te najmanje 120 mjeseci rada u posljednjih 20 godina.
Za žene u Austriji, ovaj tip mirovine trebao bi postati dostupan od ove godine, dok se do tada mogu koristiti prava na prijevremenu starosnu mirovinu, ukoliko su dugi niz godina bile osigurane. Za ostvarivanje prijevremene mirovine, uvjeti su: Žene moraju imati najmanje 55 godina, a muškarci 60 godina.
Osim toga, za žene je potrebno najmanje 480 mjeseci uplaćivanja doprinosa, a za muškarce najmanje 540 mjeseci.
Djelomična mirovina
Djelomična mirovina omogućuje osobama koje su ostvarile pravo na koridorsku mirovinu i navršile 62 godine da nastave raditi do standardne starosne dobi za mirovinu, ali s kraćim radnim vremenom. Prednost ovog modela je što omogućuje smanjenje radnog vremena između 40% i 60%. Na primjer, ako osoba radi 50% radnog vremena, ima pravo na 75% svoje plaće. Ipak, doprinosi će i dalje biti uplaćivani u punom iznosu, kao da radi puno radno vrijeme.
Ako osoba odluči ostati duže u radnom vijeku, postoji mogućnost smanjenja učešća radnika i poslodavca u mirovinskim doprinosima, što povećava neto plaću. Međutim, osnovne osnovice za izračun mirovine i dalje ostaju iste. Ako se zahtjev za starosnu mirovinu podnese nakon standardne dobi, iznos mirovine raste za 4,2% godišnje za svaki odgođeni mjesec. Bonus se odobrava do tri godine.
Na primjer, osoba koja ode u mirovinu sa 61 godinom i prima 1.050 eura mirovine mogla bi, nakon tri godine, uz dodatne doprinose, povećati iznos na 1.320 eura, piše EUpravozato.