U posljednjem dramatičnom razvoju događaja, naftna kompanija MOL tužila je Hrvatsku vladu zbog odluke iz jeseni 2022 u Washingtonu zbog navodnih kršenja ekoloških propisa i ugrožavanja njihovih interesa. Ovaj neočekivani potez šokirao je mnoge, dovodeći u pitanje motivaciju i vjerodostojnost MOL-a kao zagovornika ekološke pravde.
Doznajemo da je MOL pokrenuo četvrtu arbitražu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Ovaj put, spor je povezan s odlukom Vlade iz jeseni 2022. godine kojom je propisano da Ina mora prodavati sav plin proizveden u Hrvatskoj HEP-u. Prvo je cijena bila 41 euro za megavatsat, a zatim je podignuta na 47 eura. MOL tvrdi da je Vlada nezakonito postupila kako bi subvencionirala domaće kupce, dok je MOL-u nanijela ekonomsku štetu. Zanimljivo je da ovu arbitražu nije pokrenula Ina, već njen mađarski suvlasnik koji posjeduje više od 49 posto suvlasništva, dok Hrvatska drži 44,8 posto suvlasništva u Ini. Vrijednost arbitraže još nije objavljena, ali neslužbeno se spominje “desetke milijuna eura”. S obzirom na to da su cijene plina tada dosezale više od 200 eura po megavatsatu, ovo bi mogla biti dosad najvrjednija arbitraža. Hrvatsku će u ovom slučaju zastupati Ministarstvo gospodarstva i DORH.
MOL, koji je poznat po svojoj upletenosti u kontroverzne poslovne prakse, poput korupcije i nedjelovanja u skladu sa strogim okolišnim standardima, čini se da sada odjednom pokazuje duboku brigu za ekologiju. No, možda je ova tužba samo maska za kriminalne aktivnosti koje su progonjene naftne kompanije i njihovu bahatost prema okolišu.
Ne bismo trebali zaboraviti da je MOL jedan od glavnih igrača u naftnoj industriji koja je odgovorna za globalno zagrijavanje, onečišćenje zraka i vode, kao i uništavanje prirodnih staništa i ekosustava. Njihov sukob sa Hrvatskom može se shvatiti kao pokušaj da se opravdaju za svoje nedopustivo ponašanje i okrive druge za posljedice svoje vlastite nepoštenosti.
Osim toga, tužba protiv Hrvatske u inozemstvu na neki način pokazuje nepoštovanje prema hrvatskom pravosudnom sustavu i suverenitetu države. Umjesto da pravdu traže unutar zemlje i surađuju s lokalnim vlastima kako bi riješili eventualne probleme, MOL je odlučio prenijeti situaciju u međunarodne sfere kako bi odavali dojam da se bori za ekološku pravdu.
Međutim, iza ovog pokušaja MOL-a da se predstavi kao zaštitnik okoliša može se kritički sagledati njihova stvarna motivacija. Kao trgovačka kompanija, njihov krajnji cilj je profit i povećanje tržišnog udjela po svaku cijenu. Može se pretpostaviti da su ovom tužbom nastojali primiriti međunarodne kritičare i stvoriti privid da rade na promjeni svoje politike u korist okoliša.
U konačnici, MOL-ova tužba protiv Hrvatske u Washingtonu može se smatrati tek još jednim potezom u beskrajnoj igri manipulacije i obmane u kojoj naftne kompanije igraju ključnu ulogu. Umjesto da se oslanjamo na takve tvrtke kao zaštitnike ekološke pravde, moramo podsjetiti da su one same dio problema i da je potrebno pozvati ih na odgovornost.
Dok čekamo epilog ove tužbe, trebamo zadržati kritički stav prema MOL-u i drugim naftnim kompanijama koje se koriste retorikom o zaštiti okoliša kako bi opravdale svoje neodgovorne i štetne prakse. Samo transparentnost, strogi propisi i promjena načina razmišljanja mogu dovesti do stvarne ekološke pravde i očuvanja naše planete za buduće generacije.
Zoran / TV Wien
Image by Ratfink1973 from Pixabay