Otkriće izvanzemaljskog života moglo bi pojačati vjerske podjele i potaknuti mržnju, upozorava Nick Pope, vodeći britanski stručnjak za neidentificirane leteće objekte (NLO) koji je ranije surađivao s Ministarstvom obrane (MoD).
Izrazio je zabrinutost nakon otkrića da britanska vlada istražuje kako otkriće izvanzemaljskog života otkriti javnosti. Istaknuo je da bi implikacije pronalaska izvanzemaljskog života mogle pogoršati povijesne napetosti između znanosti i religije.
“Religiozne implikacije pronalaska izvanzemaljskog života bit će posebno nezgodne. Povijest pokazuje da je odnos između znanosti i religije uvijek bio težak, a razlike u vjerskim uvjerenjima potpiruju podjele i mržnje koje vidimo u današnjem svijetu. Bacanje izvanzemaljskog života u ovu već nestabilnu situaciju moglo bi biti eksplozivno”, tvrdi britanski stručnjak.
Napetosti ostaju
Pope je naveo povijesne sukobe, poput kućnog pritvora na neodređeno vrijeme talijanskog filozofa i astronoma Galilea Galileija zbog prijedloga da Zemlja kruži oko Sunca, kao primjer trajnog trvenja između znanstvenih otkrića i vjerske doktrine. “Prošli su dani kada je Crkva spaljivala ljude na lomači zbog navodnih krivovjerja, ali napetosti ostaju, a pronalazak izvanzemaljaca može ih ponovno zapaliti”, ustvrdio je.
Moguće otkriće inteligentnog izvanzemaljskog života moglo bi izazvati temeljna religijska uvjerenja, uključujući pojam Stvoritelja i ideju da su ljudi stvoreni “na njegovu sliku”. Pope je istaknuo da je način priopćavanja takvog otkrića kritičan, posebno s obzirom na rastuće javno poricanje znanosti, koje je pogoršano tijekom pandemije Covid-19.
Neki članovi američke obavještajne zajednice upotrijebili su izraz “katastrofalno razotkrivanje” kako bi opisali iznenadno otkriće izvanzemaljskog života, osobito ako ga najavi neprijateljska nacija. To naglašava važnost studije Odjela za znanost, inovacije i tehnologiju Ujedinjenog Kraljevstva (DSIT) o pripremi javnosti za toliko revolucionarnu objavu.
‘Nema doktrinarnog prigovora’
Dok znanstvena suradnja često nadilazi geopolitičke sukobe, izvor objave izvanzemaljskog života mogao bi utjecati na javni prijem. Pope je primijetio da bi objava iz Rusije ili Sjeverne Koreje bila dočekana s više skepticizma nego onaj iz Švicarske.
Osim toga, utjecaj na različite religije mogao bi se razlikovati, s time da bi neke vjerske skupine bile spremnije na vijesti od drugih.
“Čini se da je Katolička crkva ispred toga”, rekao je Papa, referirajući se na izjave Joséa Gabriela Funesa, bivšeg ravnatelja Vatikanske zvjezdarnice, 2008. Naime, Funes je izjavio da nema doktrinarnog prigovora postojanju izvanzemaljskog života jer ljudi ne mogu Bogu nametnuti kreativna ograničenja.
Međutim, druge su religije bile manje otvorene u pogledu svog stajališta o izvanzemaljskom životu, što je izazvalo zabrinutost oko njihove reakcije ako se dođe do takvog otkrića.
“Nažalost, prečesto vidimo način na koji razlike u vjerskim uvjerenjima stvaraju mržnju koja dijeli svijet i dovodi do netolerancije, progona, pa čak i rata. Pitanje kako će glavne svjetske religije uključiti postojanje izvanzemaljaca u svoje doktrine nije samo intelektualno poticajno filozofsko pitanje, već i pitanje na koje će odgovor imati kritično važne posljedice u stvarnom svijetu”, zaključuje Pope.