Čak 393 riječna kruzera ove sezone trebala bi pristati u Vukovaru. Prvi je uplovio sredinom ožujka. Ovo je druga godina kako se sezona riječnog kruzinga na Dunavu u Vukovaru produljila do kraja godine, a planove im jedino može pomrsiti niski vodostaj
‘Sezona kruzinga započela je 15. ožujka i trajat će do kraja prosinca’, kratko odgovara tportalu Marina Sekulić, direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara.
Turisti se na riječne kruzere počinju ukrcavati sredinom ožujka. Tada i počinje sezona riječnih kružnih putovanja u ovom gradu na Dunavu. Drugi put ona će se protegnuti do kraja godine, a ranije je trajala do sredine studenog.
‘Prema najavama Lučke uprave Vukovar, ove godine očekuje se pristajanje 393 riječna kruzera, a dodatnih oko 40 pristat će kako bi obavili reviziju, odnosno graničnu kontrolu s obzirom na to da poslije Vukovara napuštaju šengenski prostor’, tumači dalje prva žena vukovarskog turizma.
Riječnim kruzerima prvi su turisti stigli u Vukovar još 2002. godine. Iz tadašnja dva kruzera u grad se iskrcalo 400 putnika. Broj se naglo počeo povećavati završetkom izgradnje putničkog pristaništa na Dunavu, a sada ih je ukupno četiri – u Batini, Aljmašu, Vukovaru i Iloku.
‘Sve do korone bilježili smo 14 pristajanja. Međutim nakon te 2020. godine broj pristajanja ponovno rapidno raste, tako da je lani pristalo 347 brodova s gotovo 46.000 putnika’, sumira direktorica vukovarskog TZ-a.
I za međunarodna riječna krstarenja 2019. je bila rekordna jer je te godine na Dunavu i Dravi, iznosi podatak, zabilježeno 589 uplovljavanja brodova te su doveli preko 60.000 posjetitelja i generirali oko 30 milijuna kuna prihoda.
Najčešće se radi o jednodnevnim izletima, odnosno programima u destinaciji, kako opisuje Sekulić, koji u pravilu traju od dva do četiri sata ili su duži, oni koji traju između šest i osam sati. Poslije iskrcaja putnici obilaze turističke atrakcije u Vukovaru. Na njihovoj ruti najčešće su Gradski muzej u dvorcu Eltz, Muzej vučedolske kulture, ali imaju i vođene ture po baroknoj jezgri, kao i memorijalnim mjestima iz Domovinskog rata. Fakultativno mogu obići i popeti se na Vukovarski vodotoranj.
‘Vrhunac sezone je u proljeće i jesen, a najveće promete bilježimo u travnju, svibnju, lipnju i listopadu’, dodaje.
Putnici s riječnog kruzera, prama Analizi stavova i potrošnje posjetitelja na međunarodnim riječnim krstarenjima Hrvatske turističke zajednice, u prosjeku potroše 9,50 eura, i to mahom na suvenire, domaća pića i ugostiteljske usluge. No u vukovarskom TZ-u ističu, pozivajući se na analizu, da tome treba pridodati potrošnju posade koja iznosi 22,40 eura po članu, a najviše se troši na ugostiteljske usluge, domaće prehrambene proizvode i piće.
Prosječna dužina putničkih plovila koja pristaju u putničkim pristaništima na rijeci Dunav u Hrvatskoj iznosi 135 metara s kapacitetom od 190 putnika.
Lani je u Vukovar riječnim putem stiglo gotovo 46.000 putnika, najviše iz SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Riječ je mahom o ljudima starije životne dobi koji Dunavom plove od Budimpešte do Crnog mora.
Istovremeno je sustav eVisitor u prošloj godini zabilježio ukupno 55.924 dolaska, što je 41,26 posto više nego godinu ranije, te 87.863 noćenja, što je 33,35 posto više nego 2022. Budući da se Vukovar nalazi i na ruti cikloturista, zanimalo nas je imaju li podatke koliko ih je stiglo rijekom, a koliko na biciklima.
‘Podacima o cikloturistima, nažalost, ne raspolažemo’, jasna je Sekulić.
Planove putnicima na riječnim kruzerima pak može pokvariti niski vodostaj rijeke. Kompanije u takvim situacijama imaju pripremljene rezervne opcije kojima prevladavaju kritične dionice plovidbe, pa neke nastavljaju put autobusima do sljedećeg pristaništa s kojega se plovidba nastavlja, druge u svojoj floti imaju plovila manjeg gaza pa dolazi do preraspodjele putnika, a neka krstarenja, ovisno o ruti plovidbe, zbog ograničenja se moraju prekinuti.
No gosti na ovakvoj vrsti putovanja svjesni su toga da ona uvelike ovise o uvjetima na koje organizatori putovanja ne mogu utjecati.
Foto : Zoran / TV Wien