U nedjelju, 31. ožujka, kazaljke će se pomaknuti naprijed za jedan sat, označavajući kraj zimskog računanja vremena i početak ljetnog računanja. Državni zavod za mjeriteljstvo obavijestio je javnost o ovom godišnjem ritualu promjene sata.
Ljetno računanje vremena nastavit će se sve do 27. listopada, kada će se satovi vratiti unatrag za jedan sat, označavajući početak zimskog računanja vremena.
Vlada je putem Uredbe o ljetnom računanju vremena već odredila raspored ljetnog i zimskog računanja vremena do 2026. Međutim, rasprava o ukidanju ove prakse postaje sve učestalija, s obzirom na njezinu nepopularnost.
‘To treba okončati’
“Treba okončati to pomicanje sata”, rekao je 2018. tadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online-ispitivanju građana u cijeloj Europskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja.
Odluka o trajnom ljetnom ili zimskom vremenu ovisit će o zemljopisnom položaju svake države. Sezonsko pomicanje sata, iako kontroverzno, trenutno se čini kao najprihvatljiviji kompromis.
Mogući problemi
Mnoge zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone suočavaju se s dilemom. Primjerice, ako bi izabrale trajno ljetno vrijeme, zima bi donijela izlazak sunca tek sredinom prijepodneva, dok bi se uz zimsko vrijeme sunce podizalo u ranim jutarnjim satima. Hrvatska je već iznijela stav da podržava ljetno računanje vremena u slučaju da pitanje ponovno dođe na dnevni red EU.
Istovremeno, zadržavanje pomicanja sata mnogim ljudima stvara probleme. Velik broj ljudi, po nekim istraživanjima čak 29 posto, ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća zaspati i češće se noću bude. Tri četvrtine ispitanika smatra da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti.
