Parlamentarni izbori 2024. održat će se u srijedu 17. travnja. Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati. Na dan izbora u ovom tekstu pratite izlazne ankete, rezultate, reakcije iz svih stožera i analize stručnjaka.
Predsjednik Republike Zoran Milanović izbore je raspisao za srijedu, a ne nedjelju, što je bila najčešća praksa. Po zakonu, izborni dan mora biti neradni, tako da je srijeda 17. travnja neradna srijeda.
Rok za predaju kandidatura je 29. ožujka do ponoći. Sve političke stranke, koalicije i birači mogu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati kandidacijske liste i kandidature za parlamentarne Nakon ponoći DIP ima 48 sati da prihvati i objavi sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu. Krajnji rok do kojega to treba učiniti je nedjelja (Uskrs) do ponoći, no može to učiniti i prije.
Početak službene kampanje
U trenutku kad DIP na svojoj mrežnoj stranici objavi pravovaljane liste i kandidature, počet će službena izborna promidžba. Kampanja počinje 31. ožujka.
6. travnja istječe rok za dopune i promjene podataka u registru birača
U subotu, 6. travnja istječe rok do kojega birači, uoči saborskih izbora raspisanih 17. travnja, mogu pregledati, dopuniti i promijeniti podatke upisane u registar birača, izvijestilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave. Do toga roka mogu podnijeti i zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju. Zahtjevi se mogu predati neposredno u nadležnom upravnom tijelu ili putem sustava e-Građani.
Ministarstvo poziva birače, pripadnike nacionalnih manjina, koji će navršiti 18 godina do dana održavanja izbora da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti neposredno u nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba koje vodi registar birača ili putem sustava e-Građani. Birače podsjeća i da se na dan izbora ne mogu izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti osim onih koji nisu upisani u registar birača.
Izborna šutnja
Službena promidžba završava 15. travnja (ponedjeljak) u ponoć, nakon čega u Hrvatskoj nastupa dvodnevna izborna šutnja, uoči izbora u srijedu, 17. travnja.
O izborima
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik i to u 12. izbornih jedinica.
Dan izbora
17. travnja je dan parlamentarnih izbora. Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati.
Izborne jedinice
Parlamentarni izbori bit će prvi koji će nakon više od 20 godina biti održani u novim izbornim jedinicama. Oko petine birača više neće birati zastupnike u onoj izbornoj jedinici u kojima su ih ranije birali.
Republika Hrvatska podijeljena je na 10 izbornih jedinica u kojima glasuju birači s prebivalištem u RH te biraju ukupno 141 zastupnika, dakle po 14 u svakoj izbornoj jedinici. U posebnoj 11. izbornoj jedinici glasuju birači s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te biraju ukupno tri zastupnika u Hrvatski sabor. U posebnoj 12. izbornoj jedinici glasuju birači pripadnici nacionalnih manjina te biraju ukupno osam zastupnika.
Izborna jedinica birača je ona izborna jedinica u kojoj birač ima prebivalište. Na izborima zastupnika u Hrvatski sabor birač glasuje za liste svoje izborne jedinice, a ako je birač pripadnik nacionalne manjine, koji ima pravo birati zastupnika u Hrvatski sabor, ima pravo glasovati ili za liste svoje izborne jedinice ili za kandidate nacionalne manjine u 12. izbornoj jedinici.
Najveća promjena u Zagrebu
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donijelo je Zagrebu, koji je umjesto na četiri podijeljen na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu, ne više i 7., koja se protezala od Jaruna do Jadrana.
PRVA IZBORNA JEDINICA
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.
DRUGA IZBORNA JEDINICA
Druga izborna jedinica obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
TREĆA IZBORNA JEDINICA
Treća izborna jedinica, kao i ranije, sastavljena je od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
ČETVRTA IZBORNA JEDINICA
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
PETA IZBORNA JEDINICA
Peta izborna jedinica, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
ŠESTA IZBORNA JEDINICA
Šestu izbornu jedinicu čine zapadni dio Zagreba i dijelovi Zagrebačke županije.
SEDMA IZBORNA JEDINICA
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
OSMA IZBORNA JEDINICA
Osma izborna jedinica uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
DEVETA IZBORNA JEDINICA
U devetoj su izbornoj jedinici sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
DESETA IZBORNA JEDINICA
U desetoj su izbornoj jedinici Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Kako glasati u drugom gradu?
Zadnji dan za predaju zahtjeva za glasanje izvan mjesta prebivališta, kao i za promjenu podataka u registru birača je 6. travnja. Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora neće biti u mjestu svog prebivališta, mogu zatražiti privremeni upis ili prethodnu registraciju.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora neće biti u mjestu svog prebivališta, mogu zatražiti:
1) privremeni upis – ako žele glasati u Republici Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta
Birači se privremeno upisuju u registar birača za mjesto na kojem će se zateći na dan održavanja izbora. Zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta birači mogu podnijeti nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu koje vodi registar birača, neovisno o mjestu upisa u registar birača.
Birači koji su zatražili privremeni upis izvan mjesta prebivališta glasaju za svoju izbornu jedinicu, a moći će glasati samo na biračkom mjestu koje će odrediti nadležno izborno povjerenstvo za privremeno upisane birače.
Iznimno, biraču se može na njegov zahtjev omogućiti privremeni upis u registar birača unutar istoga grada ili općine ako će se na dan izbora za Hrvatski sabor zateći na području drugog naselja unutar istoga grada ili općine u kojoj ima prebivalište i radi se o istoj izbornoj jedinici, a u kojem slučaju birač glasa na redovnom biračkom mjestu.
2) prethodnu registraciju – ako žele glasati u inozemstvu
Birači se prethodno registriraju za državu odnosno konzularno područje na kojem će se zateći na dan održavanja izbora u inozemstvu. Zahtjev za prethodnu registraciju birači mogu podnijeti nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu koje vodi registar birača.
Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kako bi mogli glasati u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj, moraju biti aktivno registrirani. Više informacija o načinu aktivne registracije može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave. Detaljne upute i obavijesti biračima mogu se pronaći i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Izdavanje potvrda za glasanje na dan održavanja izbora
Važno je podsjetiti da samo birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice ulaze u popis birača i nalazit će se na izvacima iz popisa birača koji će biti dostavljeni na biračka mjesta.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a prilikom dolaska na biračko mjesto utvrdi se da nisu upisani u izvatke iz popisa birača jer primjerice nemaju važeću osobnu iskaznicu, mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasanja s potvrdom za glasanje koju izdaju nadležna upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba prema mjestu prebivališta birača.
Preferencijalno glasanje
Na biračkom mjestu svaki će birač dobiti glasački listić na kojem će biti sve izborne liste koje se natječu u njegovoj izbornoj jedinici, a ispod naziva liste bit će i popis svih 14 kandidata koji se nalaze na listi.
Preferencijalno glasanje sustav je glasanja u kojem građani osim mogućnosti zaokruživanja liste imaju pravo i zaokruživanja određenog kandidata s te liste.
Na glasačkom listiću treba zaokružiti redni broj ispred jedne liste, a na toj listi može se zaokružiti i redni broj ispred imena jednog kandidata s te liste. U tom slučaju glas će biti važeći i za listu i za jednog kandidata s te liste.
Ako se zaokruži samo redni broj ispred imena jednog kandidata, tada će glas biti važeći za tog kandidata i za listu na kojoj se on nalazi.
Kada je glasači listić važeći?
ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, glasački listić važeći je za listu
ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a preferira kandidata s druge, listić je važeći i glas pripada listi, dok se preferencijalni glas kandidatu neće uvažiti
ako birač da preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić važeći je za listu, dok se preferencijalni glasovi neće uvažiti
ako birač označi samo preferiranog kandidata s određene liste, listić je važeći i za listu i za kandidata
ako birač da preferencijalni glas za kandidate s različitih lista te zaokruži redni broj ispred jedne od lista, listić je važeći za listu i za preferencijalni glas s te liste.
Izlazne ankete
Nakon zatvaranja birališta objavljuju se izlazne ankete.
Rezultati izbora
Na svakom biračkom mjestu birački odbor prebrojavanjem važećih glasačkih listića utvrđuje rezultate glasovanja na biračkom mjestu te ih upisuje u zapisnik o radu biračkih odbora. Tako utvrđeni rezultati glasovanja sa svih biračkih mjesta unose se u informacijski sustav za obradu rezultata glasovanja što omogućuje da se privremeni rezultati objave na mrežnoj stranici DIP-a, u pravilu već u večernjim satima na dan izbora. Broj zastupnika koji će biti izabran u Hrvatski sabor sa svake liste u 1. do 11. izbornoj jedinici utvrđuje se temeljem D’Hontove metode. U izračun mandata idu samo one liste koje su prešle takozvani izborni prag od 5% važećih glasova. Zastupnička mjesta u Saboru osvajaju liste s 14 brojčano najvećih rezultata. Svaka lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata.
Nakon što se utvrdi koliko zastupničkih mjesta liste osvajaju, određuju se kandidati s lista koji će biti izabrani na zastupnička mjesta i to prvenstveno na osnovi preferiranih glasova, a tek onda na osnovi redoslijeda na listi. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 % glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni koji su dobili najveći broj preferiranih glasova, a redoslijed na listi odlučujući je tek ako dva ili više kandidata dobije jednaki broj preferiranih glasova ili ako na temelju preferiranih glasova nije izabrano onoliko zastupnika koliko zastupničkih mjesta je lista osvojila.
Pripadnici nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici biraju zastupnike pojedinačnim izborom tako da je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
Konačni rezultati
Nakon što se utvrde rezultati glasovanja sa svih biračkih mjesta, objavljuju se potpuni rezultati izbora te vezani podaci o borju birača i glasova svake pojedine liste odnosno kandidata kao i borju zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista te imena i prezimena izabranih kandidata. Rezultat i postaju konačni kada istekne rok za zaštitu izbornog prava, odnosno podnošenje prigovora ili žalbi na rezultate izbora.
