Premijer Andrej Plenković nije propustio ponovno dati nešto novca umirovljenicima. Najavio je novu, ukupno osmu po redu, isplatu jednokratnog dodatka, koja bi se trebala dogoditi negdje oko Uskrsa. Po prvi puta u svom mandatu, Plenković daje svojevrsnu uskrsnicu umirovljenicima. Kako je rekao u intervjuu za Dnevnik HRT-a, ova bi uskrsnica trebala obuhvatiti 800.000 umirovljenika.
“Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura”, naglasio je Plenković.
Osim osam jednokratnih pomoći, u posljednje vrijeme su povećane obiteljske mirovine, uveden je i novi model isplate obiteljskih mirovina, rasle su i najniže mirovine, ukinuto je dodatno zdravstveno osiguranje od tri posto, vraćeno je oduzetih 10 posto mirovina po posebnim propisima… Mnogo toga je učinjeno, na što HDZ očito računa prije izbora.
‘Nitko ne govori o glasanju’
No, ako se pita umirovljenike – to nije dovoljno. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović otkrila nam je kako su se njihovi telefoni užarili pozivima zabrinutih starijih građana, koji ne mogu vjerovati što je Plenković rekao u Dnevniku. Pritom, kaže, nitko ni ne pomišlja da bi glasao za HDZ.
Ističe kako je HDZ ostavio i mnogo nedovršenog posla. Zbog toga su prošlog tjedna pokrenuli peticiju, ali uputili i novo otvoreno pismo premijeru da ga podsjete na zahtjeve koje traže već dulje vremena.
Rijetko predomišljanje
“Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura. U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može”, ustvrdio je Plenković.
Umirovljenička populacija je ostala konsternirana tim riječima, tvrdi Petrović kojoj nije jasno otkud podatak o rastu od gotovo 60 posto. Saborski zastupnik Silvano Hrelja tvrdi da su u protekle četiri godine plaće rasle za 35,8 posto, a mirovine samo pomoću usklađivanja, dakle bez ranije spomenutih povećanja za 35,1 posto. Istodobno je inflacija rasla za 24,9 posto. No, to ne znači da se mirovinama danas može kupiti više nego prije, rekao je Hrelja.
Kad se promotre gole brojke koje dolaze s raznih strana, lako bi bilo zaključiti da će umirovljenici bez puno razmišljanja glasati za HDZ. No, poznato je da su umirovljenici stabilni birači koji vrlo rijetko mijenjaju svoje mišljenje. Povećanje mirovina i drugih prava teško će ih udobrovoljiti da glasuju za vladajuću stranku.
“Kako su stariji glasači općenito skloni etabliranim strankama, toliko godina postojećima, neće sada to mijenjati, ovisno o njihovoj orijentaciji i preferenciji glasovanja. Glasat će u velikoj većini slučajeva za jednu stranku. Naravno da je to povezano s time da koriste tradicionalne medije, poput televizije pa simpatiziraju nekog političara, jer su ranije simpatizirali njegovog prethodnika. Sve se to može smatrati izrazom njihove brige za svoju budućnost”, govori politički analitičar Karlo Jurak.
Povjerenje etabliranim strankama
Podsjeća da među starijim biračima najbolje kotiraju HDZ i SDP. Jasno, premijer je jučerašnje formiranje velike koalicije na ljevici popratio s podsmijehom, ne propustivši naglasiti što SDP u svom posljednjem mandatu jest, odnosno nije učinio. Ipak, nema jamstva da će HDZ na konto povećanja materijalnih davanja umirovljenicima dobiti njihove glasove azuzvrat.
“Imamo istraživanja za glasačke preferencije starije populacije, ali nemamo istraživanja koja bi pokazala da postoji uzročnost između velikog povećanja materijalnih davanja te porasta podrške strankama zbog toga. Prema nekoj logici i nekoj korelaciji moguće je, ali istraživanja za takvo nešto nemamo. U tom smislu ne bih precjenjivao poteze Vlade Andreja Plenkovića”, rekao je Jurak dodavši da umirovljenici koji dosad nisu glasali za HDZ vjerojatno to neće učiniti ni na sljedećim izborima.
Kao i sve druge stranke, HDZ može pojačati svoju kampanju prema onim skupinama u kojima vidi potencijalni veći birački bazen. No, pitanje je kakvu će to reakciju kod starijih birača izazvati. Hrelja tvrdi da umirovljenici jesu brojni, ali i da neće utjecati na ishod izbora, barem ne u većoj mjeri.
Što se nudi umirovljenicima?
“Od 1.227.000 umirovljenika, svi imaju pravo glasa. Računajte da ih barem preko 150.000 ne živi u Hrvatskoj. Možda jesu, možda nisu, možda će doći glasati u nekoj drugoj zemlji. Sad smo to spustili na 1.050.000. Od onih koji tu žive, računajte da jedna trećina uopće neće izaći na izbore; ili su bolesni, ili ih ne zanimaju izbori, ili jednostavno nikad ne izlaze na izbore, ili su prestari. Netko će izaći sa 100 godina, a netko sa 70 neće. Ta fama da su stariji najvjerniji glasači, oni jesu u suštini najbrojniji kao populacija, ali vi imate umirovljenike od 50 do preko 100 godina. Morate znati da jedan dio je i mentalno nespreman. Oni koji mogu izači na izbore su vjerojatno već opedijeljeni za jedne, druge ili treće, recimo za regionalne stranke. Malo je nategnuta ta priča da su umirovljenici ti koji će presuditi, da su vrlo bitan, značajan faktor kao što neki maštaju. Godinama slušam: ‘Joj, ima nas 1,25 milijuna, da stavimo glave skupa imali bismo 70 mandata u Saboru’. To su takve maštarije, bajke koje se nikad neće dogoditi. Da su se trebale dogoditi već bi se dogodile”, uvjeren je Hrelja.
Petrović je ipak otkrila što bi HDZ-u moglo ići na ruku, unatoč preferencijama starijih birača. Iako tvrdi da su mnoge stvari ostale nedovršene, u medijima često spominju umirovljenike, dok druge stranke po tom pitanju baš i nisu aktivne.
“Šokantno je da ima toliko stranaka koje nemaju nikakve umirovljeničke programe, poruke ili ideje. Primjerice, Domovinski pokret, apsolutno bez ičega, Most bez ičega, Davorko Vidović nema ničega, SDP ima stari program. Stranke ne nude ništa osobito i u toj priči možemo skromno reći da su ljudi jako razočarani i ne razumiju što se zbiva”, zaključuje predsjednica SUH-a.
