U Hrvatskom saboru održana je Međunarodna konferencija “Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava”, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava.
Konferenciju je govorom otvorila saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, no panel rasprava koju je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga – bila je apsolutno najzanimljivija.
Naime, Šimpraga je na raspravi okupio stručnjake iz različitih područja vezano za ovu temu, pa su tako sudionici i gosti brojne informacije imali priliku čuti po prvi puta, od kojih su neke povremeno djelovale čak i uznemirujuće. S osobitom pažnjom slušalo se izlaganje doc.dr.sc. Hedde Martine Šola, ravnateljice Instituta za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo koja se pozabavila govorom mržnje na internetu i društvenim mrežama, a pritom dala sjajne savjete kako da prepoznate širenje lažnih vijesti:
Otkrila nam kako u par sekundi prepoznati lažne vijesti
“Lažne vijesti su izmišljene informacije koje su namjerno plasiraju kako bi dovele u zabludu prosječnog čitatelja i manipulirale javnim mnijenjem. Utjecaj ovih pojava ne može se podcijeniti – one utječu na percepciju u javnosti i mogupotkopati demokratske vrijednosti”, kazala je ova stručnjakinja čiji Institut iz dana u dan ima sve više posla, što sa educiranjem brojnih tvrtki o neuromarketingu kao relativno novim načinom oglašavanja, što sa zaštitom inteletualnog vlasništva.
Tom prilikom istakla je kako je vrlo bitno prepoznati lažne vijesti i razlikovati ih od stvarnosti, a potom dala i hvale vrijedne savjete: “Prvenstveno je potrebno obratiti pozornost na izvor informacija. Pojednostavljeno, kada otvarate određeni link nekih vijesti, članka ili objave – svakako provjerite izvor. Lažne vijesti je lako identificirati po domeni čije ime u takvim slučajevima zvuči nepozato, a djeluje prepoznatljivo zbog čudnih naziva i ekstenzija.”
Upozorila na WhatsApp
Također, dodala je, kod lažnih vijesti autor nije potpisan, a ako i jest – radi se o nepoznatom autoru: “Drugi važan pokazatelj su pravopisne pogreške jer se lažne vijesti generiraju preko automatiziranih servera koji kopiraju određeni sadržaj s interneta i doslovno ga prevode, te postavljaju drugi sadržaj uz postojeći, pa tako možete pronaći npr. vijest utjecajne medijske osobe kako promovira određeni proizvod s, naravno, ukradenim slikama s interneta te osobe.”
U mnoštvu edukativnih, zanimljivih i mnogima nepoznatih informacija vezanih uz korištenje interneta i njegovu “mračnu stranu”, podatak doc.dr.sc. Hedde Martine Šole o lakoći dijeljenja različitih sadržaja i fotografija putem aplikacije WhatsApp djelovao je posebno uznemirujuće:
“Mladima bih posebno dala do znanja – vaš digitalni potpis zauvijek ostaje na internetu. Nemojte misliti da stvari koje objavljujete više nikad nema. Svaki puta kada ste koristili WhatsApp i poslali npr. neku vašu fotografiju, ona je pohranjena na cloudu. Da… I ta fotografija nije došla samo od osobe A do osobe B već je prošla još jedan ‘međuprostor’, a mi sudski vještaci znamo i kako vratiti te podatke u parničnim i sudskim procesima.”