Neke su ga zemlje već testirale ili čak uvele, a u Njemačkoj je nedavno počeo pilot-projekt: 50 tvrtki testirat će četverodnevni radni tjedan
Četiri dana rada, tri dana odmora. Mnogima to zvuči primamljivo. Istraživanje koje je naručila krovna organizacija njemačkih zdravstvenih osiguravajućih društava među 3000 zaposlenika obveznika socijalnog osiguranja pokazalo je prošle godine da bi većina željela promjenu. Za četverodnevni radni tjedan bila je tijesna većina od oko 52 posto.
U anketi sindikalne Zaklade Hans Böckler, oko 81 posto sudionika reklo je da bi željeli četverodnevni radni tjedan. Gotovo 73 posto njih reklo je da bi htjeli skratiti radno vrijeme samo ako bi primali istu plaću.
Dva modela četverodnevnog tjedna
Postoje dva modela za četverodnevni tjedan: jedan je takozvani komprimirani, a već je ukorijenjen u zakonu u Belgiji. Isto je radno opterećenje, a zaposlenik ga obavlja u samo četiri dana – uz 40-satni radni tjedan radni dan može se produžiti s osam na deset sati dnevno.
U drugom modelu radno vrijeme nije komprimirano, već skraćeno – zaposlenik više ne radi 40, već samo 32 sata tjedno – i obično uz istu plaću. Nekoliko zemalja – poput Velike Britanije, Španjolske i Islanda – već je testiralo ovu varijantu. Rezultat: zaposlenici su odmorniji, motiviraniji – i rjeđe odsutni.
Bolje zdravlje i veliko zadovoljstvo
Postoje vrlo dobri dokazi da je četverodnevni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva, boljim zdravljem i većom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, kaže Laura Venz, profesorica psihologije rada i organizacije na Sveučilištu Leuphana u Lüneburgu, za tagesschau24.
Prema Venz, zadovoljstvo zaposlenika je izuzetno važno. Što manje radite, to imate više vremena za druge stvari – kućanske poslove, brigu o djeci ili hobije. ‘Zapravo ne želimo žrtvovati cijeli život zbog rada, već bi trebalo postojati nešto iznad toga.’
Promjena je u početku bila neobična
Prelazak na četverodnevni radni tjedan u početku može biti neobičan i za zaposlenike i za tvrtke. ‘To je zapravo nešto što otkrivamo – prva četiri tjedna prelaska na četverodnevni tjedan povezana su s povećanom razinom stresa jer ne možete jednostavno nastaviti raditi točno kao prije’, kaže Venz.
Stvari se trebaju presložiti, što iziskuje napor. ‘Ali vidimo da se nakon otprilike četiri tjedna to vrlo dobro izjednačava i nastupa učinak navikavanja’, kaže Venz. Tada se zaposlenici vraćaju na prethodnu razinu i imaju osjećaj da ‘konačno rade učinkovitije i gube manje vremena’.
To je, naprimjer, bio slučaj u Velikoj Britaniji: 2022. godine 61 tvrtka s oko 2900 zaposlenika testirala je četverodnevni radni tjedan tijekom šest mjeseci – a 56 njih odlučilo je zadržati taj model. Prema studiji, zaposlenici su bili uravnoteženiji i zdraviji, a produktivnost se čak povećala.
Pilot-projekt u Njemačkoj
Pedeset tvrtki iz različitih djelatnosti sada sudjeluje u opsežnom projektu uvođenja četverodnevnog tjedna u Njemačkoj. Sveučilište u Münsteru potom će znanstveno evaluirati rezultate.
Profesorica Venz ističe da je četverodnevni tjedan u nekim područjima teže implementirati nego u drugima, a zalaže se za potpuno restrukturiranje poduzeća. Tvrtke bi morale dobro razmisliti tko će preuzeti koje poslove i prema potrebi zaposliti više radnika, što bi naravno značilo više troškove.
‘Potpuno razumijem da se pale sva zvona za uzbunu’, kaže Venz, ali istovremeno podsjeća na manjak kvalificiranih radnika: ‘Imamo tržište na kojem je raspon poslova vrlo velik, primjerice u polju sestrinstva.’ Četverodnevni radni tjedan – usprkos svim izazovima koje nosi – mogao bi biti izvrsna poluga da poslodavce učini privlačnijima.
Trenutna situacija na tržištu rada omogućuje kandidatima da postavljaju zahtjeve i biraju svog poslodavca. ‘I da, zašto onda ne bih odabrala onoga tko mi nudi četverodnevni radni tjedan?’ kaže Venz.
Foto : Zoran / TV Wien