Gorke insajderske istine o potpunom krahu hrvatskog pravosuđa: ‘Situacija je strašna’

Radim tri posla. Jedna kolegica je stalno na bolovanju, a druga je otišla sa suda. Jedva stižem sve pozavršavati. A plaća? Ma tko mi to uopće može platiti – kaže nam dugogodišnja službenica s jednog hrvatskog suda. Ona je zadužena i za tzv. uskočke predmete pa mora proći i periodične sigurnosne provjere. I sve to za plaću koja ne prelazi 800 eura.

“Godinama su sudski službenici najpotplaćeniji iako se od nas očekuje da odrađujemo ogroman dio poslova na sudovima. Evo, budući da nas sada nema dovoljno, sudovi su morali angažirati i studente za ispomoć”, kaže naša sugovornica. Koliko je stanje u pravosuđu loše, osim sve izraženije percepcije o korumpiranosti sudaca, na vidjelo je izašlo lani, kada su pravosudni službenici štrajkali čak osam tjedana.

Sada kada se spominje “bijeli štrajk” sudaca na vidjelo izlazi novi teško premostiv problem – zaposlenika na sudovima jednostavno više nema. Dogodilo se ono što su neki i predviđali: dok je trajao štrajk i dok se pregovaralo o mizernim povećanjima ionako niskih plaća, ljudi su se snašli i napustili pravosuđe. Sa svojim kompetencijama pronašli su poslove izvan pravosudnog sustava, a dio njih čak i u inozemstvu.

Golem manjak ljudi u DORH-u

Sada natječaji propadaju, odnosno nitko se ne javlja na upražnjena mjesta na sudovima, ali i u drugim pravosudnim institucijama. Tu je prije svega vidljiv golem manjak ljudi u Državnom odvjetništvu. Svi kandidati za glavnog državnog odvjetnika na to su upozorili. Jedno od većih državnih odvjetništava ima manjak od gotovo 50 posto ljudi.

“Kako da se kazneni progon kvalitetno provodi ako nedostaje toliko tužitelja. Aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek imala je priliku popraviti situaciju, no nije učinila baš ništa. To što neki od kandidata za njezina nasljednika sada kao rješenje nude zapošljavanje vježbenika zapravo je sramotno. Kako se može očekivati da se iz nedostatnog bazena kadrova generiraju kvalitetni državni odvjetnici?”, govori nam insajder iz Državnog odvjetništva.

“To se sada već reflektira na cijelu državnoodvjetničku hijerarhiju. Pa vidjeli ste što se dogodilo s USKOK-om. Jednostavno nema ljudi koji bi mogli napredovati i ostvariti karijeru prema rukovodećim pozicijama”, kazao nam je insajder iz Državnog odvjetništva. Situacija u Državnom odvjetništvu odražava se i na policiju pa tako cijeli sustav kaznenog progona nazaduje.

“Radi se minimalno koliko se mora da bi se zadovoljilo funkcioniranje sustava. Otkriva se samo onaj kriminal koji je nužno riješiti da bi se stvorio dojam da se još nešto radi. Situacija je strašna”, otkriva nam upućeni izvor iz Državnog odvjetništva.

Oglasne ploče

Hoće li novi glavni državni odvjetnik to uspjeti promijeniti ili će samo “zacementirati” ovu užasnu situaciju? Ako je suditi prema imenima kandidata koji trenutno slove kao favoriti, a to su sudac Ivan Turudić i zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, teško je očekivati neke drastične promjene. Turudić zbog tereta političkih utjecala i bliskosti s brojnim osumnjičenicima, a Kalabrić kao čovjek iz državnoodvjetničkog sustava jednostavno neće biti zainteresirani bilo što drastično mijenjati.

 

To će značiti da će hrvatski pravosudni sustav, uz nezadovoljne suce i potplaćene službenike kojih sve više nedostaje, dotaknuti dno. Doživjet će krah u kojem afere poput propasti slučaja Agrokor vjerojatno više neće biti rijetkost. Suci s kojima smo razgovarali nisu nezadovoljni samo plaćama nego i uvjetima u kojima rade.

“Zagrebački suci nemaju gdje voditi postupke. Ako i pronađu dovoljno velike sudnice, onda ne pronalaze zapisničare jer njih jednostavno nema dovoljno. Na posljednje natječaje javljali su nam se ljudi koji uopće ne znaju tipkati. Neki od njih doslovno imaju upitnu radnu sposobnost, ali prihvaća se bilo tko samo da se popune radna mjesta”, pričaju nam suci s jednog od većih hrvatskih sudova. Sudske oglasne ploče ovih dana doslovno izgledaju kao burza rada.

‘Ne daju sve od sebe’

“Kada i dobijemo nove zaposlenike, oni se teško uhodavaju u naš način rada. Uopće nemaju afiniteta za ovaj posao, a kako ih plaća ne motivira, ne treba se ni čuditi što ne daju sve od sebe”, nastavljaju suci. “Imala sam suradnicu koja nije znala tipkati. Kako je moguće da je prošla na natječaju”, bijesno nam govori jedna sutkinja. Njezina kolegica u lošijoj je situaciji jer već mjesecima nema suradnika. “Sama pišem sve svoje odluke. Nije ni to najgore što mi se moglo dogoditi”, zvuči gotovo optimistično, ali joj pogled govori da je ogorčena situacijom.

Može li sucima onda satisfakcija biti to što im Ministarstvo pravosuđa i uprave nudi materijalna prava kojima bi se ukupna primanja pravosudnih dužnosnika u manje od godinu dana povećala za 698 eura neto? Predloženi model koji je na posljednjem sastanku u ministarstvu članovima udruge predstavio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica uključuje uvođenje prava na božićnicu, regres, uskrsnicu, darova za djecu, sistematski pregled, i to sve u visini ugovorenoj za državne službenike i namještenike.

“Ovo su prava koja pravosudni dužnosnici dosad nisu imali, a to bi na mjesečnoj razini značilo dodatno povećanje od oko 115 eura neto. Podsjećamo da je nakon usvajanja zakonskih izmjena u lipnju prošle godine prosječna neto plaća najbrojnije skupine pravosudnih dužnosnika već uvećana za 583 eura neto. Predstavnici Udruge hrvatskih sudaca poručili su kako će o prijedlogu raspraviti na svojim tijelima te se javiti s odlukom”, potvrđeno je iz Ministarstva pravosuđa i uprave koje, kako tvrde, ostaje privrženo dijalogu s predstavnicima pravosudnih tijela o uređenju sustava plaća pravosudnih dužnosnika.

Samostalni akt

“Ističemo da se učinci tog uređenja ne mogu realizirati dok se ne uredi sustav plaća službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama zbog kojega su suci prethodno provodili tzv. mjere upozorenja. Inicijativu o uređenju plaća u pravosuđu pokrenulo je Ministarstvo pravosuđa i uprave krajem 2022. godine u okviru šireg uređenja sustava plaća i od samog početka procesa imamo otvoreni dijalog sa svim dionicima”, poručuju iz Ministarstva pravosuđa i uprave i nastavljaju.

Osnovana Radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća koje uključuje pitanje indeksacije i stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika kontinuirano radi, a rješenje za uređenje sustava plaća može se tražiti samo u okvirima institucionalnog djelovanja i u skladu s vremenskim, ljudskim i financijskim mogućnostima”, navode.

“Opetovano ponavljanje da se plaće sudaca uređuju svojevoljno nažalost pokazuje manjak razumijevanja ustavnopravnog uređenja Hrvatske, uloge Sabora, kao i djelokruga rada Vlade. Podsjećamo da se sustav uređenja plaća sudaca od 90-ih godina mijenjao, kao i metodologija izračuna osnovica plaća. Uključujući i uređenje prema kojem je Vlada samostalnim aktom uređivala osnovicu, kao i činjenicu da su u mandatima prijašnjih vlada osnovice samoinicijativno smanjivanje, a da su pritom reakcije sudbene vlasti gotovo izostale ili se barem nisu odrazile na poštovanje prava na pristup sudu. Vladavina prava počiva na osiguranju pravne zaštite svih građana i jednakom pristupu sudu”, dodaju.

Plaće idu gore

“Vjerujemo da će Vrhovni sud, kao najviši sud u Hrvatskoj, poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih stranaka u postupku. Također, vjerujemo da će predsjednici sudova u skladu s normativnim ovlastima organizirati uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudu, odnosno osigurati redovan rad sudova, a Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru svojeg djelokruga razmotrit će poduzimanje mjera s ciljem osiguranja ustavnog prava na pristup sudu”, poručuju iz Ministarstva.

Drugim riječima, plaće sudaca i državnih odvjetnika očito će se povećati, ali će konačno rješenje pričekati dok se ne riješe plaće pravosudnih službenika. To su oni s početka teksta kojih nedostaje i mahom ih više rad u pravosuđu uopće ne zanima. U ovoj analizi kraha domaćeg pravosudnog sustava koji se, dakle, u mandatu premijera Andreja Plenkovića srozao ispod prihvatljivih razina, ne treba zaboraviti ni na pravosudne policajce. I njih je sve manje, na nekim lokacijama nedovoljno. Iz sigurnosnih razloga nećemo otkrivati koje su to lokacije.

“Dolaze nam u službu neki mladi dečki koji uopće nemaju afinitet za ovaj posao”, kaže nam jedan od šefova u sustavu pravosudne policije. Na što točno misli, pitamo. “Ne zanimaju ih borilačke vještine niti red u službi. Izgledaju i ponašaju se kao mimoze”, objašnjava nam grozničavo pokušavajući složiti raspored za idući tjedan. I pravosudnu policiju devastirale su male plaće. Doduše, pregovori o koeficijentima još traju, no Sindikat pravosudne policije Hrvatske njima nije zadovoljan.

Urušavanje sustava

“Mogli ste pratiti u pojedinim medijima izjave čelnika nekih sindikata i čuti poznatu frazu kako oni zastupaju i pravosudnu policiju i carinu. Netko tko to sluša ne zna da ti isti čelnici i ti isti sindikati nisu podnijeli ustavnu tužbu zbog visine regresa, nisu se borili da pravosudna policija ima dodatak na zvanje. Blago nama koliko nas to samo sindikata zastupa i svi se bore za bolja materijalna prava pravosudnih policajaca. Ti isti sindikati skrivaju od drugih sindikata što su predložili ili o čemu se dogovorili, umjesto da su zatražili da zajednički istupimo sa zahtjevima vezanima uz koeficijente pravosudnih policajaca. Barataju tezom klasifikacije ustanova, a nemaju pojma kako se radi u pojedinim ustanovama”, poručuju iz SPPH.

Ne znaju kakvo je trenutno stanje u pojedinim manjim ustanovama i da su svi zatvori, uz istragu, postali i kaznionice. Spominju i zamjeraju kategorizaciju samo za rukovodeća radna mjesta u zatvorima i kaznionicama, a istovremeno se zalažu da jedan rukovodeći kadar, zatvora na moru, bude u prvoj kategoriji. Ne za sve zaposlenika te ustanove nego samo za rukovodeći kadar. Licemjerno. Ili primjer zahtjeva da vodeći kadar jedne poluotvorene kaznionice također bude u prvoj kategoriji jer je koordinator reprezentativnog sindikata zaposlenik te kaznionice. Koordinator se ne bori za svoje kolege članove, nego za svoje rukovodeće kadrove”, navode iz SPPH.

“Stalno tražimo da pravosudna policija bude adekvatno plaćena. Da se podigne plaća mlađem pravosudnom policajcu i na taj način da se potaknu mladi i prijave na natječaj. Po prijedlogu novog koeficijenta 1,55 za mlađeg pravosudnog policajca u zatvorskom sustavu, plaća će rasti za oko 400 eura. Plus dodatak na zvanje. Je li to dovoljno da bi se privukli mladi, tek treba vidjeti”, zaključuju pomalo rezignirano. To su oni ljudi koji čuvaju zatvorenike, one iste koje su nezadovoljni policajci uhitili, državni odvjetnici optužili, a suci kaznili. Hoće li sustav ipak izdržati ili će se, što je vjerojatnije, sada ipak dokraja urušiti?

Dnevno.hr

Photo by KATRIN BOLOVTSOVA

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.