29. STUDENOGA
Oni koji su dio svog života živjeli u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) još uvijek se živo sjećaju 29. studenoga kada se obilježavao Dan Republike, prvašići se primali u pionire, a radnici koristili duge vikende za odlazak na selo zaklati svinje pred zimu. Obitelji bi se tada u gradove vraćale s kantama punim masti i torbama punim mesa, kobasica i čvaraka.
Sam praznik je vezan uz Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) koji se održao 29. studenog 1943. godine u Jajcu, a na kojem su postavljeni temelji za osnivanje federacije koja bi obuhvatila šest republika: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.
Tito dobio titulu Maršala
Na zasjedanju u Jajcu Josipu Brozu Titu dodijeljena je titula “maršal Jugoslavije”, a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen povratak u zemlju do završetka rata. Formalno proglašenje Dana Republike ipak je uslijedilo tek odlukom Savezne narodne skupštine 2. studenog 1946. godine, kada je postao državni praznik tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ).
Zanimljivo je da se Drugo zasjedanje AVNOJ-a održavalo baš u trenutku zasjedanja konferencije u Teheranu na kojoj su Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt i Josif Staljin donijeli odluku da će saveznici pomagati partizanima u Jugoslaviji, dok će četnici kao suradnici okupatora prestati dobivati pomoć.
Posljednji put obilježen 2001. godine
Generacije pionira živo se sjećaju proslava na taj dan. Posljednja generacija u Hrvatskoj koja je izrekla pionirsku zakletvu je bila ona rođena 1982. godine. Uz pjesmice koje su slavile Tita i domovine, pioniri odjeveni u modre suknje ili hlače i bijele košulje dobivali su crvenu maramu, plavu kapu sa zvijezdom petokrakom i crvenu knjižicu u kojoj je pisala zakletva koja je započinjala riječima: “Danas kad postajem pionir dajem časnu pionirsku riječ”.
Dan Državnosti se u većini jugoslavenskih republika prestao slaviti početkom devedesetih kada je većina država izabrala samostalnost. Posljednji put obilježen je 2001. godine, da bi već sljedeće godine bio ukinut odlukom Savezne skupštine SRJ-a.
