Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Države i Europska unija ubrzale su svoj zaokret prema Srbiji.
Njihova politika imala je dva cilja. Prvo, dovesti Srbiju u okrilje Zapada, daleko od Rusije. Drugo, omogućiti svojim administracijama da se više usredotoče na potporu Ukrajini.
Tradicionalno jedan od najbližih saveznika Moskve u Europi, Beograd, dugo je pokušavao balansirati između svojih povijesnih veza s Rusijom i potencijalne budućnosti bliže europske integracije. Zapadni diplomati nastojali su povući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića iz orbite njegovog ruskog kolege, predsjednika Vladimira Putina, obećavajući brži put ka članstvu u EU ali uz upozorenje na izolaciju ako ‘izađu iz redova’.
Hladan tuš za Zapad
No, 18 mjeseci kasnije, neki promatrači kažu da je trenutni pristup bio samo mrkva bez batine, te kao rezultat toga ne uspijeva postići oba svoja cilja.
Srbija je odbila sudjelovati u svim rundama EU sankcija protiv Putina te je nastavila slijediti vlastite interese u regiji uz sve manju odgovornost, raspirujući sukobe u inozemstvu kako bi odvratila pozornost od nezadovoljstva kod kuće, sigurna u spoznaji da ih Zapad neće ukoriti.
Učinci toga najjače su se osjetili na Kosovu, koje je postiglo neovisnost od Srbije 2008. godine, nakon krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Ali Beograd – i mnogi etnički Srbi na sjeveru Kosova – i dalje odbijaju priznati njegov suverenitet, zaoštravajući odnose među susjedima.
CNN je razgovarao s nekoliko stručnjaka, kao i s lokalnim stanovništvom u Srbiji i na sjeveru Kosova koji su ozlojeđeni pokušajima SAD-a i EU-a da se Srbiji dodvore u euroatlantskoj zajednici.
‘Ruski trojanski konj’
Zapadne vlade već dugo tretiraju Srbiju kao neizostavan ‘glas Balkana’, ponekad na račun perifernijih igrača, kažu neki promatrači.
“Njihovo uvjerenje je da je Srbija balkanska država, kako je oni vide. Srbija je ta koja, ako ih možete dovesti na svoju stranu, što god to značilo, sve će biti lakše”, rekao je za CNN Jasmin Mujanović, politolog specijaliziran za zapadni Balkan.
Dok su uzastopne američke administracije pokušavale izvući Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) prema sebi, ti napori postali su posebno drski s početkom rata u Ukrajini, no kako dodaje Mujanović, ciljevi SAD-a nisu postignuti.
“Čini se da vjeruju da Srbiju približavaju EU-u i NATO-u i zapadnom razmišljanju, a udaljuju od Rusije… Ali to nije nešto što bih rekla da se odražava na terenu”, rekla je Alicia Kearns, britanska zastupnica i predsjednica parlamentarnog Odbora za vanjske poslove.
Vučić već dugo održava ugodan odnos sa svojim ruskim kolegom Putinom. Govoreći nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost u veljači, Vučić je opravdao svoju odluku da ne sankcionira Rusiju jer je to “jedina zemlja koja im nije uvela sankcije 1990-ih”.
“Podržali su naš teritorijalni integritet u Ujedinjenim narodima”, dodao je, misleći na odbijanje Rusije da prizna neovisnost Kosova. Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom nakon NATO bombardiranja 1999. godine, kojim je okončan masakr etničkih Albanaca koji čine više od 90% stanovništva Kosova.
Unatoč naporima EU za energetsku tranziciju, Srbija i dalje uvelike ovisi o Rusiji jer je prodala većinski udio svoje naftne kompanije ruskom državnom divu Gazpromu.
Rezultat je da je, unatoč iskazanim nadama Srbije da će se pridružiti EU, Vučić nastavio hodati po žici između Moskve i zapadnih sila. Iako se pridružio rezolucijama UN-a kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, srpski čelnik pokazao je malo volje pridružiti se zapadnim sankcijama.
U travnju je srbijanska vlada demantirala izvješća da je prodala oružje i streljivo Ukrajini, nakon što je procurio dokument Pentagona koji tvrdi suprotno. Srbija je tada izjavila da ostaje pri svojoj politici neutralnosti, iako su neki zapadni dužnosnici izvješća shvatili kao dokaz da njihova politika funkcionira.
Vučić ostavio trag prekršenih obećanja: Zapadu se smije u lice
Nekoliko analitičara izjavilo je za CNN da je Srbija morala učiniti vrlo malo kako bi dobila pohvale američkih i europskih dužnosnika, te da je u stvarnosti Vučić ostavio trag prekršenih obećanja.
“Kada smo imali njegov reizbor, svima nam je rečeno, samo pričekajte do nakon izbora, odjednom ćete vidjeti da postaje vrlo zapadno i europski orijentiran”, rekla je Kearns. To se nije dogodilo.
“Rečeno nam je da će se pridružiti sankcijama i pokazati da je istinski na našoj strani. Nije se dogodilo. Rečeno nam je da se neće približavati Rusiji. S Putinom je u rujnu potpisao sigurnosni sporazum. S vremena na vrijeme, on se smije Zapadu u lice. A kada pitam zapadne dužnosnike, zašto su tako odlučni dopustiti Vučiću da ih izigrava, oni tvrde da je on najbolja opcija”, dodaje Kearns koje je bila jedna od rijetkih dužnosnika Zapada koja je javno kritizirala Srbiju.
Ali to je imalo svoju cijenu. Nakon što je progovorila za CNN, Vučić joj je očito zaprijetio tijekom obraćanja na državnoj televiziji, rekavši da “ako vlada Velike Britanije ne bude spremna reagirati” na njezine kritike Srbiji, “mi ćemo biti prisiljeni reagirati”.
S obzirom na takvo ponašanje, neki postavljaju pitanje je li cijeli projekt integracije Srbije održiv, pod sadašnjom vladom.
“Pod pretpostavkom da nekim čudom uvedemo Srbiju u EU, s ovakvim režimom, vi praktički dovodite još jednog ruskog trojanskog konja u EU, kao što imate u obliku mađarskog premijera Viktora Orbana”, rekla je Majda Ruge, stručnjakinja za Balkan pri Europskom vijeću za vanjske odnose.
“Da, možete utjecati na proširenje, ali sigurno nećete neutralizirati ruski utjecaj u regiji – samo ćete ga uvesti u EU.”
Kosovo i vladavina prava
Učinci popustljivog pristupa Zapada prema Beogradu najjače se osjećaju na Kosovu, koje od proglašenja neovisnosti ovisi o potpori Zapada. Dok više od 100 zemalja priznaje njihov suverenitet, Srbija to ne priznaje, već Kosovo smatraju odcijepljenim teritorijem. Pokušaji normalizacije odnosa između dviju zemalja, koje nadziru SAD i EU, bili su povremeno nasilni.
Najžešće žarište došlo je nakon izbora za gradonačelnike u četiri općine na sjeveru Kosova u svibnju. Ovi izbori često prođu bez pompe: Oko 90% stanovništva u ovoj regiji su etnički Srbi, pa u normalnim okolnostima biraju etničke Srbe za svoje gradonačelnike.
Ali to nisu bile uobičajene okolnosti. U studenom su gradonačelnici iz stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira u četiri općine, istodobno podnijeli ostavke. Slijedili su ih policajci etnički Srbi, administrativno osoblje i suci u regiji.
Njihove ostavke pokrenule su nove izbore koji su se trebali održati u prosincu. Srpska lista poručila je da neće izaći na izbore, nakon što su ih bojkotirali Srbi u regiji, uz punu podršku Vučića. No, s obzirom na napetosti, Kosovo je pristalo odgoditi izbore do travnja, što je bila odluka koju je pozdravila Kvinta, neformalna skupina koju čine SAD, UK, Francuska, Njemačka i Italija.
Budući da kosovski Srbi nisu sudjelovali, etnički albanski kandidati su se natjecali bez izazivača. Izborni dužnosnici rekli su da je glasovalo samo oko 1.500 ljudi u četiri općine, odaziv od samo 3,5 posto. Neki gradonačelnici izabrani su s jedva više od 100 glasova.
No, dok izbori ni u kom slučaju nisu bili reprezentativni, za kosovskog premijera Albina Kurtija, to pitanje je postalo pitanje vladavine zakona.
“Imamo četiri gradonačelnika čiji je legitimitet nizak. Ali, ipak, nema nikoga tko je legitimniji od njih. Moramo imati vladavinu prava. Mi smo demokratska republika”, rekao je Kurti za CNN u svibnju.
Amerikanci su rekli Kurtiju da to ne čini, izbilo nasilje
Međutim, premijerov stav kritiziran je kao tvrd i beskompromisan. Njegovi saveznici optužili su ga da je 26. svibnja ‘nasilno ušao u gradonačelničke urede’, kada su mnogi bili okruženi prosvjednicima.
“SAD je rekao Kurtiju – i tu je on kriv – rekli su mu da ih ne postavlja u općinske zgrade. I tu je Kurti ignorirao određeni smjer”, rekao je Edward Joseph, predavač vanjske politike na Sveučilištu Johns Hopkins koji je desetak godina radio u službi na Balkanu, uključujući i NATO.
Dužnosnik prištinske vlade rekao je za CNN da ne žele “predati” službene vladine zgrade prosvjednicima. “Gradonačelnici su ušli u svoje urede… Srbija je pozvala Srbe da bojkotiraju izbore. Sada su htjeli da nitko ne ulazi u te zgrade. No, onda se postavlja pitanje: ako gradonačelnici ne smiju ući u zgradu, tko bi trebao?”
Ali iako je Kurti možda poduzeo nekoordiniranu akciju, reakcija na to nije bila neizbježna. Najgore nasilje nije se dogodilo na dan kada su gradonačelnici ušli u svoje urede, već tri dana kasnije, u gradu Zvečanu – kada gradonačelnik nije ni bio u zgradi.
Nasilje je bilo ekstremno. Deseci pripadnika mirovnih snaga NATO-a ozlijeđeni su nakon što su ih napali etnički Srbi. Neke su ozljede bile teške: tri mađarska vojnika su upucana; jednom je amputirana noga.
Kurti je za CNN rekao da se ne radi o “mirnim prosvjednicima”, već o “fašističkoj miliciji” za koju se zna da djeluje na sjeveru Kosova, “koju plaća i naređuje Beograd”. Vlada Srbije nije odgovorila na brojne zahtjeve za komentar.
Drugi se slažu s Kurtijem. Kearns je za CNN rekla da su britanski vojnici stacionirani na Kosovu pronašli “skladišta oružja koja je srpska milicija sakrila u crkvama i ambulantnim kolima na sjeveru Kosova. Čuli smo o granatama ispred kućnih pragova ljudi ako odbiju podržati srpsku policiju.”
Unatoč tome, velik dio diplomatskog odgovora bio je usredotočen na Kurtijeve postupke, za koje je Kosovo platilo visoku cijenu. Kao posljedice izbora, Kosovo je isključeno iz zajedničkih vojnih vježbi sa SAD-om, isključeno iz europskih infrastrukturnih projekata i podvrgnuto sankcijama za koje Kosovska poslovna alijansa kaže da bi gospodarstvo moglo koštati 500 milijuna eura do kraja godine.
Kearns je kritizirala “neuravnotežen” odgovor Zapada, rekavši da se ignorirao pravi uzrok problema. “Početak krize bilo je inozemno miješanje srbijanske vlade u domaće poslove Kosova, gdje su kosovskim Srbima rekli da ne glasaju na lokalnim izborima. To je strano uplitanje”, rekla je.
Kurti je pokušao proglasiti suverenitet Kosova protiv dvostrukih sila stranog uplitanja i organiziranog nasilja, na što su, prema Mujanovićevim riječima, SAD i EU odgovorile: “Ne. To nije prikladno u ovim okolnostima.”
‘Balkanski Zelenski’
S obzirom na oslanjanje Kosova na potporu Zapada, neki se boje da Kurtijeva nepopustljivost frustrira njegove saveznike i slabi njegovu zemlju. Neki pozivaju na potpunu promjenu stava.
“On pokušava biti Zelenski Balkana”, rekao je za CNN Shqiprim Arifi, gradonačelnik regije Preševo na jugu Srbije. “On retorički i populistički koristi argumentaciju pravne države. On želi biti Zelenski Albanaca.”
Najbolji način da se poboljša situacija, rekao je Arifi, jest da Kurti učini ono što zapadni saveznici zahtijevaju: Da radi na stvaranju “Zajednice srpskih općina” (ASM) na sjeveru Kosova.
Kurti je optužen za sprječavanje provedbe samoupravnih općina za Srbe, kako je navedeno u Bruxelleskom sporazumu iz 2013. s ciljem normalizacije odnosa između balkanskih susjeda. Prema sporazumu, Srbija bi mogla uspostaviti ZSO na sjevernom Kosovu.
Desetljeće kasnije, ove općine nisu stvorene, ostavljajući nesuglasice oko stupnja autonomije za kosovske Srbe. Ali postoje sumnje hoće li ovo rješenje – koje sada snažno guraju SAD i EU – ublažiti napetosti.
“Vjerujte mi, to neće biti najbolje rješenje”, rekao je za CNN Dušan, Srbin koji živi u općini Leposavić. “Možda će u prvih nekoliko mjeseci biti olakšanje. No, s ekonomskog aspekta, naši životi se neće poboljšati, ali će biti gori”, rekao je, budući da će stanovnici morati početi plaćati usluge i poreze koje trenutno pokriva kosovska vlada. CNN ne otkriva Dušanovo pravo ime jer se bojao da bi njegovi komentari mogli utjecati na njegovu egzistenciju.
Nova Republika Srpska?
Također postoji zabrinutost da bi ZSO mogao izazvati nove geopolitičke napetosti.
“Ne znamo koje će to općine biti”, rekla je Kearns. „Hoće li samo lokalne općine biti odgovorne za svoju vodu i struju i poreze? Ili će to biti neka nova Republika Srpska? Realnost je takva da mislim da nitko ne želi drugu Republiku Srpsku”.
Republika Srpska, jedan od entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu, proglasila je neovisnost 1992. i službeno je priznata Daytonskim sporazumom 1995. Posljednjih mjeseci njezin proruski predsjednik Milorad Dodik pokušao je utrti put njezinom odcjepljenju od Bosne.
U lipnju su zastupnici Republike Srpske glasovali za suspenziju odluka Ustavnog suda Bosne, u potezu koji su stručnjaci opisali kao “zakonitu secesiju” i ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma. SAD su osudile taj potez, rekavši da prijeti suverenitetu Bosne.
“Ljudi u Prištini i Kurti su vrlo, vrlo jasno stavili do znanja da u autonomnim općinama vide novu Republiku Srpsku. I u tom modelu ne vide rješenje za Kosovo. Oni vide novu verziju, novu generaciju krize za Kosovo, a u konačnici i cijelu regiju”, rekao je Mujanović.
Pogrešan konj?
Tijekom posljednjih mjeseci napetosti, SAD i EU neprestano su ponavljali svoju predanost cilju privlačenja Vučića na svoju stranu. Ali Srbija je djelovala sa sve većom opuštenošću, predstavljajući ono što je Kearns nazvala “neuspjehom diplomacije odvraćanja”.
Jedna štetna epizoda dogodila se u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji u ožujku kada su, nakon višemjesečnih pregovora uz posredovanje SAD-a i EU-a, Srbija i Kosovo konačno prihvatili bilateralni sporazum čiji je cilj normalizacija odnosa između dviju zemalja. No, dok je to najavljivano kao pomak, Vučić je napustio pregovore ne potpisavši dokument, tvrdeći u televizijskom obraćanju da to nije mogao učiniti: “Imam neopisive bolove u desnoj ruci… očekuje se da će se ta bol nastaviti četiri godine.”
Drugi se dogodio kada su srbijanske vlasti uhitile trojicu kosovskih policajaca, za koje su tvrdili da su bili “duboko unutar teritorija središnje Srbije” i da su se pripremali počiniti “teroristički čin”. Ali Kosovo je ustrajalo na tome da su časnici “oteti” unutar granica Kosova i da je Srbija počinila “čin agresije”.
SAD i EU su sporo reagirale na ovaj incident. KFOR, NATO-ve snage za Kosovo, izdale su priopćenje 48 sati nakon što je prijavljen nestanak časnika. SAD je objavio priopćenje tri dana kasnije, tvrdeći da su uhićenja izvršena na temelju “lažnih optužbi”.
Joseph je za CNN rekao da je teško povjerovati u srpski prikaz događaja – i da formulacija američke izjave sugerira da ni njihovi dužnosnici vjerojatno ne vjeruju u to.
Pa ipak, Srbija nije kažnjena zbog pritvaranja. Oslobađanje časnika osigurali su dva tjedna kasnije – ne zapadni saveznici, već Viktor Orban.
Nakon takvih epizoda, Joseph je za CNN rekao da pristup “ne vidim zlo u Vučićevom režimu” možda počinje pucati.
“Ovdje se postavlja pitanje: Tko u Bidenovoj administraciji još uvijek vjeruje da je Vučić taj partner?” rekao je, ukazujući na nedavno sankcioniranje Aleksandra Vulina, ravnatelja srbijanske obavještajne službe, kao dokaz da Bidenova administracija “više nije zarobljena strahom i iluzijama o Vučiću”.
Ali nije jasno hoće li se to pretvoriti u promjenu politike.
U međuvremenu je Vučić podigao uloge. Kao odgovor na sankcioniranje Vulina, Vučić je zabranio izvoz oružja iz Srbije na 30 dana, uz tvrdnju da “sve mora biti pripremljeno u slučaju agresije na Republiku Srbiju”.
“On zapravo govori ‘ući ćemo u sukob, moramo odmah zaustaviti sav izvoz oružja, jer nam je to potrebno za našu nacionalnu sigurnost’. On doslovno prijeti ratom. Nikada ga prije nisam vidio tako eksplicitno”, rekla je Ruge iz ECFR-a.
A predsjednikovu poruku preuzeli su i neki građani Srbije. Na nogometnoj utakmici Crvene zvezde u Beogradu prošlog mjeseca, srpski nacionalistički navijači držali su transparent s natpisom “Kada se vojska vrati na Kosovo”. Vučić je nazočio utakmici, javljaju lokalni mediji.
“Situacija je jasna tko je još uvijek nasilnik Balkana”, rekla je Meliza Haradinaj, bivša ministrica vanjskih poslova Kosova, za CNN. “Vrijeme će pokazati da će ova ‘investicija u zadovoljstvo Srbije’ biti uzaludna.
