Na današnji dan 1955. rođen je Tim Berners-Lee, računalni znanstvenik i otac World Wide Weba
Tim Berners-Lee naslijedio je ljubav prema računalima od svojih roditelja, računalnih znanstvenika koji su radili na razvoju prvog komercijalno dostupnog računala Ferranti Mark I. Diplomirao je na Sveučilištu u Oxfordu, a u karijeri je mijenjao više poslova; treba istaknuti da je u dva navrata radio u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja u Ženevi, poznatijem po akronimu CERN.
Kada se 1984. drugi put zaposlio u CERN-u, zadatak mu je bio osmisliti računalnu mrežu i protokol za udaljenu kontrolu uređaja i razmjenu informacija između istraživača kako bi olakšao znanstvene suradnje. Berners-Lee je krenuo od ideje jedinstvenog sustava za pohranu informacija kojem imaju pristup svi znanstvenici. Svoj sustav temeljio je na kombinaciji triju postojećih tehnologija: hipertekst, TCP (protokol za upravljanje prijenosom, engl. transmission control protocol) i DNS (sustav za imenovanje domena, engl. domain name system). Hipertekst je skup dokumenata međusobno povezanih hipervezama (poveznicama) koje omogućavaju prelazak s jednog dokumenta na drugi. TCP služi za prijenos podataka od jednog mjesta na mreži do drugog, a jedinstven naziv tim mjestima dodjeljuje DNS. Sustav je nazvao World Wide Web (WWW).
Prva mrežna stranica koja sadrži informacije o projektu WWW objavljena je 6. kolovoza 1991., a dostupna je i danas na istoj adresi: http://info.cern.ch/. U svojoj obavijesti nakon tog povijesnog dana napisao je da se radi o eksperimentalnom projektu za koji nema jamstva, ali koji bi ‘mogao pokrenuti revoluciju u pristupu informacijama’. Od tada je prema Forbesovoj procjeni ukupno objavljeno 1,13 milijardi web stranica, a Berners-Lee je za svoj doprinos nagrađen Turingovom nagradom te je proglašen jednim od 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća prema časopisu Time.
Tko opisuje i ilustrira poznate događaje iz svijeta znanosti?
U knjizi ‘Split za početnike’ peškarija je okarakterizirana, osim kao tržnica robom s okusom soli, kao važan punkt društvenog života. U Institutu za promociju znanosti ona ima ulogu punkta znanstvenog života na kojem ljubitelji znanosti mogu pronaći odabrane događaje iz tog svijeta.
Na tportalu donosimo događaje koje bira i opisuje Dominik Žanić, istraživač i doktorand s FER-a te dugogodišnji volonter KSET-a, u kojem je bio voditelj Planinarske sekcije i član PR tima, a danas je počasni član. Žanić, koji znanstveno djeluje u području aktivnih radiofrekvencijskih sklopova, dvaput tjedno odabrane vijesti jednostavnim jezikom približava zainteresiranoj publici, a svaki tekst prati detaljno razrađena grafika.
Za osmišljavanje i crtanje grafika zaslužna je Lara Vrabac, studentica FER-a koja istražuje magnetska polja zavojnica i prilagođavanje antena pomoću aktivnih elemenata. Vrabac se bavi kalistenikom i proučava tehnike crtanja, što joj pomaže u kreiranju raznih umjetničkih ilustracija, od kojih su znanstveno najatraktivnije one koje stoje uz tekstove peškarije.
Točku na ‘i’ svakog teksta stavlja Ivana Žeger, asistentica i doktorandica s FER-a, na kojem se bavi obradom signala i primjenom umjetne inteligencije u komunikacijskim sustavima. Žeger, koju očaravaju strani jezici, metal glazba i metafizika postojanja, hladnim tekstovima punim znanstvenih činjenica dodaje sebi svojstvenu toplinu.
Photo by Markus Spiske