Premijeri saveznih pokrajina izrazili su u srijedu skepsu glede ishoda samita s kancelarom Olafom Scholzom oko rješavanje problema nastalog zbog drastičnog porasta broja izbjeglica.
“Na današnji sastanak odlazim s ne baš pozitivnim osjećajem. Mislim da savezna vlada ne shvaća ozbiljno probleme s kojima se suočavaju savezne pokrajine”, rekao je premijer savezne pokrajine Bavarska Markus Soeder (Kršćansko-socijalna unija CSU) uoči sastanka koji se održava poslijepodne u uredu kancelara Olafa Scholza.
I premijer savezne pokrajine Donja Saska, koja trenutno predsjeda konferencijom saveznih pokrajina, Stephan Weil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) izrazio je skepsu oko pozitivnog ishoda današnjeg sastanka.
“Mislim da se radi o jednom dubinskom sukobu između savezne i pokrajinskih razina i ne gajim baš prevelike nade da ćemo se o temeljnim pitanjima danas dogovoriti”, rekao je Weil.
Smanjiti priljev izbjeglica i onemogućiti ilegalne migracije
Na sastanku koji je najavljen još prije nekoliko tjedana, predstavnici savezne i pokrajinskih vlasti trebali bi pronaći rješenja za problem financiranja skrbi za izbjeglice, čiji je broj u prvom tromjesečju ove godine drastično porastao.
Savezne pokrajine od državnih vlasti traže jaču financijsku podršku i preuzimanje financiranja smještaja i socijalne skrbi izbjeglica, dok savezne vlasti istodobno govore o “iskorištenim financijskim kapacitetima” ukazujući na nedostatak sredstava.
Osim o financiranju na sastanku bi trebalo biti riječi i o pokušajima da se smanji broj tražitelja azila.
Samo u prva tri mjeseca ove godina zabilježeno je 101.981 novih zahtjeva za azilom, pri čemu se uglavnom radi o osobama koje su ilegalnim putem ušle u Njemačku. To je u usporedbi s prošlom godinom porast od 78 posto i više nego u posljednjoj predpandemijskoj 2019.
Do kraja godine broj podnositelja zahtjeva za azilom, u što nisu uračunate izbjeglice iz Ukrajine koje automatskih stječu izbjeglički status, mogao bi prijeći granicu od 300.000.
Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) nedavno je najavila načelni dogovor oko toga da se zahtjev za azilom rješava na vanjskim granicama Europske unije. Samo podnositeljima zahtjeva s realnim izgledima za stjecanje prava na azil bi bio dopušten ulazak u EU.
Omogućiti lakše protjerivanje
Daljnje pitanje se odnosi na problem nemogućnosti vraćanja osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom. Najveći problem leži u činjenici da zemlje porijekla odbijaju primiti vlastite državljane.
Vlada je početkom godine formirala posebno povjerenstvo koje bi trebalo raditi na bilateralnim ugovorima sa zemljama porijekla. Istodobno se govori i proglašenju pojedinih zemalja, poput Gruzije, Moldavije ili Tunisa, sigurnim zemljama, što bi omogućilo brži postupak rješavanja zahtjeva za azil.
Oko 50 posto zahtjeva za azil u Njemačkoj biva odbijeno. No podnositelji nakon odbijenog zahtjeva imaju pravo na žalbu pri čemu upravni sudovi, zbog opterećenja, često tek nakon više godina donose konačnu odluku. Za vrijeme čekanja na odluku podnositelji zahtjeva za azilom primaju socijalnu potporu koju uglavnom financiraju lokalne vlasti.
Trenutno u Njemačkoj boravi oko 300.000 osoba koje bi trebale biti protjerane zbog nedostatka razloga za ostanak.
Omogućiti bolju integraciju u tržište rada
Prema podacima Saveznog ureda za zapošljavanje više od 50 posto izbjeglica koje su 2015./2016. uglavnom iz Sirije i Iraka stigle u Njemačku, primaju potporu za nezaposlene.
Političari kritiziraju činjenicu da je podizanjem socijalnih povlastica smanjena atraktivnost slabije plaćenih radnih mjesta, posebice za radnike s nižim kvalifikacijama, što se u najvećem djelu odnosi na izbjeglice s Bliskog i Srednjeg istoka.
Vladajuća stranka Zeleni je uoči današnjeg sastanka predstavila plan u deset točaka koji predviđa jače sudjelovanje savezne vlade u financiranju boravka podnositelja zahtjeva za azilom, posebice kada su u pitanju integracijske mjere koje bi pomogle da se izbjeglice s perspektivom dugoročnog boravka brže uklope u tržište rada.
Photo by Ahmed akacha
