Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je u petak na moguće “kaotične” korekcije cijena stambenih nekretnina u Europi, u vrijeme kada se ta regija bori sa zauzdavanjem visoke inflacije
U svojim najnovijim regionalnim gospodarskim izgledima za Europu, MMF je ustvrdio da je na nekim europskim tržištima nekretnina već u tijeku korekcija cijena naniže, no da bi se njihov pad mogao ubrzati budući da središnje banke dodatno podižu kamatne stope.
“Do neurednih korekcija na tržištima nekretnina moglo bi doći čak i ako se izbjegnu šire financijske poteškoće. Korekcija na tržištima nekretnina već je u tijeku u nekim europskim zemljama, primjerice u Češkoj, Danskoj, kao i u Švedskoj, gdje su cijene stambenih nekretnina u 2022. pale više od šest posto”, navode u MMF-u.
“Pad cijena nekretnina mogao bi ubrzati ako tržišta uračunaju inflacijske rizike, a financijski se uvjeti postrože više od očekivanog. Takav pad cijena imao bi negativne učinke na kućanstva i bilance banaka”, dodaju.
Otplatne rate hipotekarnih kredita također bi mogle porasti budući da središnje banke podižu kamatne stope u nastojanju da smanje inflaciju. Posljedično, imatelji hipoteka mogli bi imati manje raspoloživog prihoda za trošenje, a u nekim slučajevima čak doći do točke u kojoj ne bi mogli vraćati te kredite. Banke bi također mogle imati problema u okruženju u kojem se krediti ne vraćaju.
„Empirijski modeli koji povezuju cijene stambenih nekretnina s njihovim temeljnim pokretačima ukazuju na precijenjenost od 15-20 posto u većini europskih zemalja. Stoga, budući da kamatne stope na hipotekarne kredite još uvijek rastu, a realne prihode nagriza inflacija, cijene stambenih nekretnina u posljednje vrijeme padaju na mnogim tržištima”, navode u MMF-u.
Podaci europskog statističkog ureda Eurostata pokazuju pad cijena stambenih nekretnina po prvi put od 2015. godine. U četvrtom tromjesečju 2022. cijene stambenih nekretnina u EU pale su 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
„Opći problemi s cijenama stambenih nekretnina prisutni su u svim područjima, ne samo u zemljama s velikim dugovima, i treba ih rješavati nadzorom. Treba ih rješavati testovima otpornosti na stres, treba ih vrlo pažljivo promatrati”, rekao je Alfred Kammer, direktor europskog odjela MMF-a za CNBC u Švedskoj.
Ujedno, MMF je u petak pozvao Europsku središnju banku (ECB) da nastavi podizati kamatne stope do sredine 2024., a ministre financija EU-a da pooštre fiskalnu politiku, u koordiniranom nastojanju da smanje visoku inflaciju.
Šef Europskog odjela MMF-a Kammer izjavio je na tiskovnoj konferenciji uoči sastanka ministara financija EU-a i guvernera središnjih banaka da je inflacija najveća briga.
“Naša glavna preporuka je pobijediti inflaciju, a to znači da trebamo koristiti instrument monetarne politike. Za ECB to znači daljnje zaoštravanje, stezanje na dulje vrijeme, procjenjujemo do sredine 2024., kako bi se inflacija spustila na ciljanu razinu negdje u 2025. godini”, rekao je Kammer.
“Inflacija je porez, posebno za siromašne, i s tim se treba uhvatiti u koštac”, rekao je Kammer.
U ožujku je godišnja inflacija u 20 zemalja eurozone iznosila 6,9 posto, ali je temeljna inflacija, koja isključuje velike oscilacije u cijenama energije i hrane, bila još i viša i iznosila je 7,5 posto.
Kako bi spustila inflaciju na ciljanu razinu od 2 posto, ECB agresivno podiže kamatne stope te ih je povećao s nule sredinom 2022. na 3,5 posto na sjednici u ožujku, no malo njih na tržištima očekuje da će se pooštravanje nastaviti i nakon 2023., primjećuje Reuters.
