Radi se o jednom od nekoliko sporova vezanih uz nikad dovršeni kompleks Spaladium centar, koji je uz dvoranu trebao imati stometarski toranj, hotel i trgovački centar te veliku javnu garažu. Erste i Bank Austria (dio Unicredit grupe) iz Beča financirale su njegovu gradnju, no tvrtke Konstruktor, IGH i Dalekovod otišle su u stečaj pa se raznim manevrima – od potpisivanja tajnih aneksa ugovora s bivšim HDZ-ovim gradonačelnikom Ivanom Kuretom do pokretanja arbitražnog spora pred Hrvatskom gospodarskom komorom – taj trošak namjeravao prebaciti na Grad Split, koji s bankama nikada nije imao ugovorni odnos.
Spomenuti arbitražni spor prije sedam godina vodila su dva profesora Pravnog fakulteta u Splitu i Zagrebu te sudac Vrhovnog suda – Dragan Bolanča, Davor Babić i Igor Periša – koji su u korist banaka donijeli odluku sa snagom pravomoćne sudske presude o tome da je originalni ugovor oko Spaladiuma raskinut i da obveze prelaze na Grad Split. Ubrzo potom započinje mukotrpan višegodišnji proces sudskog osporavanja koji vodi i dovršava cijenjeni splitski odvjetnik Kruno Peronja pravomoćnom presudom u ljeto 2021. godine.
Radi se o povijesnom uspjehu jer praksa pokazuje da se sudskim putem uspijeva poništiti tek oko sedam posto arbitražnih odluka, a ako se izuzmu arbitraže u sportu, postotak uspješnosti pada na manje od jedan posto. Najnovijim rješenjem Vrhovnog suda, gdje je Peronja također zastupao Grad Split, banke su iscrpile sve redovne i izvanredne pravne lijekove, odnosno arbitraža u njihovu korist definitivno je pala u vodu.
Tek treba vidjeti hoće li trojica arbitara snositi kakve pravne posljedice svoje danas poništene odluke: prije tri godine, naime, protiv njih je podignuta kaznena prijava oko koje se Državno odvjetništvo još uvijek nije izjasnilo. U njoj se tvrdi da u arbitražnom postupku oni nisu ni pregledali više od 80 posto dokumentacije oko Spaladium Arene, pa samim time nisu mogli ni donijeti kvalificiranu odluku.
‘Ugovor o javno-privatnom partnerstvu uz osnovni tekst ima još 16 priloga izrađenih na više od 230 stranica, koji čine njegov sastavni dio, a bez uvida u njih ne može se meritorno odlučivati. Bilo koja odluka bez uzimanja u obzir ugovorenog u prilozima predstavlja čisti voluntarizam, neozbiljno i nedopustivo ponašanje službenih osoba, grub nasrtaj na pravni poredak te zloupotrebu položaja i službenih ovlasti’, stoji između ostalog u kaznenoj prijavi koju je tportal dobio na uvid.
U doba gradonačelnika Splita Ive Baldasara, kada je arbitražna odluka još uvijek bila na snazi, zabilježen je neobičan potez: sam Baldasar predložio je Gradskom vijeću odluku da Split preuzme sporne kredite od nekoliko desetaka milijuna eura, no pukom srećom već tada je izgubio i podršku svoje stranke i vladajuću većinu, pa to nije prošlo.
Najnovijom odlukom Vrhovnog suda otklonjena je opasnost za Split koji je jednim potezom mogao izgubiti gotovo polovicu svog godišnjeg proračuna: teret od 85 milijuna eura teško bi izdržale i znatno bogatije europske metropole i nedvojbeno je da bi bilo ugroženo njegovo normalno funkcioniranje, odnosno čak i isplata plaća u gradskoj upravi, vrtićima, kazalištima, vatrogasnim postrojbama, sportskim klubovima i gradskoj administraciji. Velik dio troškova arbitraže pao bi i na Republiku Hrvatsku kao jednog od partnera u tom projektu.
Još dva spora vode se oko Spaladiuma na Trgovačkom sudu u Splitu: u jednome austrijske banke ponovno traže ono što su već izgubile u arbitražnom postupku, a u drugome ‘otac’ cijelog projekta Spaladium i ovlašteni pregovarač u ime Grada Splita u doba sklapanja osnovnog ugovora, Dejan Kružić, traži da se ništetnim proglase dodaci ugovoru koje je 2008. i 2009. godine bez znanja javnosti i Gradskog vijeća potpisao tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret. Tim aneksima zapravo se pokušalo ići znatno u korist bankama.
USKOK je prije više od dvije godine također pokazao interes za ovaj slučaj i preuzeo obimnu dokumentaciju iz raznih sudskih sporova, no nakon toga se više nije oglasio.
Konferenciju za novinare nakon najnovije odluke Vrhovnog suda danas će, najavljeno je, zajednički održati gradonačelnik Ivica Puljak, spomenuti Dejan Kružić i odvjetnik Kruno Peronja