Kako je priopćeno iz CEMI-ja nakon obrađenih 97 posto glasova, Đukanović je osvojio 35 posto, dok je Milatović dobio podršku 29 posto birača. Drugi krug održat će se za dva tjedna, 2. travnja.
Najbliži plasmanu u drugi krug izbora, prema podacima CEMI-ja, bio je Andrija Mandić iz prosrpskog Demokratskog fronta koji je osvojio 19 posto, a na četvrtom mjestu po broju glasova je Aleksa Bečić čelnik Demokratske Crne Gore s 11 posto glasova.
Jakov Milatović je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića, a njegova partija PES je rastuća politička stranka u Crnoj Gori, koja svoju popularnost temelji na odluci da minimalnu plaću u toj zemlji podigne s 220 eura na 450 eura. Poseban utjecaj na formiranje te vlade koja je nastala nakon parlamentarnih izbora 2020. godine imala je Srpska pravoslavna crkva.
Projekcije uoči izbora pokazivale su da bi se u drugom krugu trebali naći Đukanović i Mandić, a rezultat je iznenadio većinu analitičara u Crnoj Gori. Ukupno sedam kandidata sudjelovalo je na predsjedničkim izborima. Ostali kandidati dobili su manje od četiri posto glasova.
Andrija Mandić je u govoru nakon izbornog poraza kazao da će u drugom krugu podržati Milatovića, dok se ostali kandidati nisu u tome smislu izjasnili.
Promatrači, kako je priopćeno, nisu zabilježili značajnije povrede izbornog procesa koje bi mogle utjecati na ishod glasanja. Pravo glasa imalo je oko 550 tisuća stanovnika Crne Gore, a ukupna izlaznost bila je 63,1 posto. Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.
Političku situaciju u Crnoj Gori dodatno komplicira odluka aktualnog predsjednika Đukanovića da raspusti parlament i parlamentarne izbore zakaže za 11 srpnja. Crna Gora je u političkoj krizi od sredine kolovoza kada je vlada Dritana Abazovića izgubila povjerenje zastupnika zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC kojim je, kako je optuživan, kulturno povijesna dobra Crne Gore prepisao toj vjerskoj organizaciji.
Autor UKOM (foto: Stanko Gruden/STA) – vlada.si
