Rat u Ukrajini koji traje već više od godinu dana isisao je mnogo novca utrošenog na oružje, a na obzoru se smirivanje sukoba na europskom tlu niti ne nazire. Borbe i dalje bijesne diljem ukrajinskog istoka, od kojih je trenutačno najbrutalnija ona za grad Bahmut u kojem je do rata živjelo oko 70 tisuća ljudi.
Europa je zbog rata u Ukrajini znatno povećala uvoz naoružanja, dok ga je ostatak svijeta u prosjeku smanjio, piše u novom izvještaju švedskog instituta za istraživanje mira SIPRI.
“Transferi oružja u europske države su znatno povećani. Uloga Sjedinjenih Država kao globalnog isporučitelja oružja također se jasno povećala”, kazao je za Deutsche Welle Pieter Wezeman iz SIPRI.
Posljednje četiri godine uvoz oružja u EU viši gotovo 50 posto
Naime, europske države su u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a su povećale uvoz naoružanja za čak 65 posto.
Na krilima te europske utrke u naoružanju cijeli svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet posto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj obuhvaća samo izvezeno oružje, dakle ne kada, recimo, američka vojska nabavlja oružje od domaćih proizvođača. Glavni razlog za taj ogroman skok u Europi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na treće mjesto u svijetu po nabavci naoružanja u prošloj godini.
SIPRI u svom izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja.
‘Francuska jako potiče svoju namjensku industriju’
Ipak, redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.
Međutim, promijenilo se to da su Amerikanci u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja. Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu.
Kako kažu u SIPRI-ju, takve velike promjene nisu neobične kod naoružanja, jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe. Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi:
“Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe.”
Kina ne prodire na velika tržišta
U istom razdoblju je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto.
“Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge“, kazao je istraživač instituta iz Stockholma. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce. “Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i Europe ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka”, dodaje Wezeman.
Među kontinentima, najveći pad uvoza od 40 posto zabilježila je Afrika. To, kako kaže naš sugovornik, nije u direktnoj vezi s brojem oružanih sukoba. „Tamošnje zemlje ne mogu si priuštiti mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata.”
Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.
Osim toga, SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača zrakoplova i podmornica za iduće razdoblje.
Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Naime, oko 60 posto svih naručenih borbenih zrakoplova i helikoptera su američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica.
Francuska bilježi veliki broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.
Borba za Gruziju
No, bez obzira na uvoz oružja, tijek rata u Ukrajini uvelike ovisi i o poziciji ostalih postsovjetskih država u okruženju, koje se htjele to ili ne, na neki način moraju prikloniti jednoj od zaraćenih strana. Iznimno teška odluka, o kojoj može ovisiti i budućnost zemlje, nametnuta je zapravo svakoj od njih.
Tako je Gruziju prošlog tjedna pogodio val prosvjeda, nakon čega je gruzijski premijer Irakli Garibšvili pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ne miješa u političku situaciju u Gruziji, piše Reuters.
Naime, tijekom prosvjeda protiv zakona o “stranim agentima” za koji su kritičari rekli da signalizira autoritarnu promjenu u Gruziji, Zelenski je zahvalio prosvjednicima što su mahali ukrajinskom zastavom. Rekao je da time pokazuju poštovanje i Gruziji poželio demokratski uspjeh.
Gruzijski parlament u petak je odustao od prijedloga zakona za koji su protivnici rekli da je inspiriran ruskim zakonom iz 2012. Taj zakon se u proteklom desetljeću koristio za suzbijanje suprotnih mišljenja od onih na vlasti. Ujedno, zakon predstavlja prijetnju vezama Gruzije s Europom.
‘Nećemo dozvoliti da naša zemlja bude protiv Rusije’
U emisiji gruzijskog kanala IMEDI, Garibšvili je izjavio kako se ukrajinski političari direktno miješaju u unutarnje stvari Gruzije.
“Spomenuli ste apel Zelenskog… Kada osoba u ratu ima vremena za komentiranje aktivnosti koje ovdje provodi nekoliko tisuća ljudi, to je dokaz da je on motiviran da se ovdje nešto dogodi, nekakve promjene”, rekao je gruzijski premijer pa nastavio kritizirati druge političare i ljude iz javnog života Ukrajine.
“Prosvjede su komentirali gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, odvjetnik Mark Fejgin i još neki opskurni ljudi. Neki nesretni gubitnici kažu da su u Gruziji potrebne promjene, državni udar… To je direktno miješanje u unutarnje stvari zemlje”, komentirao je Garibšvili.
Na kraju razgovora s kanalom IMEDI, premijer Gruzije je poručio kako vladajuća stranka ‘Gruzijski san’ neće dopustiti otvaranje novog fronta u zemlji koji bi trebao biti okrenut prema Rusiji.
“Savjetujem ukrajinskim vlastima da prvo vode računa o sebi i svojoj zemlji. Nećemo dopustiti sudjelovanje Gruzije u sukobu između Rusije i Ukrajine. Vanjski elementi pokušavaju uvući našu zemlju u sukob”, rekao je gruzijski premijer.
Foto : president of ukraine
