PREMINUO NOVINAR KOJI JE ZADUŽIO 20. STOLJEĆE! Uspio prošvercati iz SSSR-a vrijedan rukopis, pa navukao bijes Kremlja: Zaslužan za jedan od simbola Hladnog rata

Talijanski novinar Sergio D‘Angelo, koji je krajem 50-ih godina uspio, uz ogroman rizik, iz SSSR-a iznijeti rukopis jednog od najznačajnijih romana 20. stoljeća “Doktor Živago” ruskog književnika Borisa Pasternaka, umro je u 100. godini u svom domu u malom mjestašcu San Martino al Cimino u talijanskoj regiji Lazio.

Ovaj novinar u povijest je ušao jer je unatoč strogom nadzoru uspio 1957 godine prebaciti Pasternakovo najveće djelo na Zapad, gdje je objavljeno u milanskoj izdavačkoj kući Feltrinelli.

Zbog ga je Olga Ivinskaja, koju nazivaju Pasternakovom muzom, nazvala “krsnim kumom Doktora Živaga”.

D’Angelov prijedlog

Naime, D’Angelo je tih godina, nakon Staljinove smrti, radio kao dopisnik talijanskog radija te se upoznao s velikim ruskim piscem, kojeg je posjećivao u njegovoj podmoskovskoj dači u književničkom “selu” Peredelkino.

Pasternak je deset godina pisao svoj epohalni roman “Doktor Živago” o kontroverznoj ideološko-socijalnoj ljubavnoj priči u turbulentnim vremenima raspada ruske carevine i Oktobarske revolucije te krvavog građanskog rata. Nakon što je ponudio svoj roman dvama tada najpoznatijim ruskim književnim časopisima Novi mir i Znamja, uvjeren da je došlo do liberalizacije u SSSR-u, nitko se nije usudio objaviti niti dijelove romana.

Oni koji su do tada pročitali djelo, bili su oduševljeni, a tada nastupa Sergio D’Angelo, koji predlaže Pasternaku da on potajice prenese rukopis u Italiju, gdje bi ga objavili. Nakon dugog premišljanja i lomljenja, straha Pasternak pristaje, ali uz veliki rizik da KGB koji ga je već tada imao na “piku”, ali i strane dopisnike, pogotovo one sa Zapada, ne “provali” cijelu operaciju.

 

 

CIA i problemi u Rusiji

D‘Angelo je uspješno ušio rukopis u svoj kofer te odmah nakon dolaska pokrenuo akciju da se objavi knjiga. Prevedena je na talijanski te je u studenome 1957. i objavljena. Postoji anegdota da je sovjetska ambasada u Italiji odmah otkupila cijelu nakladu, ali to, naravno, nije spriječilo izdavača da doštampa knjigu, koja je odmah postala političko-ideološko-književni hit i jedan od prvih simbola Hladnog rata.

Nakon što je sve došlo do Kremlja, počela je prava hajka na Pasternaka, a kad se još pojavilo i izdanje na ruskom, od Pasternaka je zatraženo da se odrekne romana.

Kao da nije bilo dovoljno, CIA je izdala džepno izdanje knjige na ruskom, na tankom papiru i laganom za krijumčarenje, koje je besplatno dijelila Rusima na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. te na Festivalu svjetske omladine i studenata u Beču 1958. godine. Talijanski izdavač tužio je nizozemskog i britanskog izdavača “džepnog izdanja”, ali je CIA, kažu, sve to riješila i izgladila.

No, Pasternakove muke time nisu završile. Naime, njemu je 1958. godine dodijeljena i Nobelova nagrada za književnost, što je izazvalo pravu provalu ideološko-konzervativnog bijesa u Partiji i režimskim medijima.

Dnevno.hr

Foto : Youtube

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.