Iranski predsjednik Ebrahim Raisi u utorak je stigao u Peking, u službeni posjet Kini, gdje će ostati tri dana.
Kako su ranije priopćili iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Raisi dolazi na poziv kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Lideri Irana i Kine su se posljednji put sreli prošle godine u rujnu u Uzbekistanu na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO), a tom prilikom je Xi naglasio da Kina podržava Iran.
Očekuje se da će dvojica predsjednika potpisati niz “dokumenata o suradnji”, objavili su ranije iz službenog Teherana.
Iran i Kina imaju snažne gospodarske veze, posebno u područjima energetike, tranzita, poljoprivrede, trgovine i ulaganja, a u 2021. potpisali su 25-godišnji “pakt o strateškoj suradnji” koji pokriva sve najvažnije ekonomske aktivnosti vezane za naftu, rudarstvo, gospodarstvo i druge oblasti.
Kina je glavni kupac iranske nafte i važan izvor ulaganja u zemlju Bliskog istoka, a zajedničko im je još nešto: Obje zemlje suočene su s golemim pritiskom zapadnih zemalja zbog svojih stavova u ruskoj invaziji na Ukrajinu, a Iran je već pod ogromnim američkim sankcijama zbog svog nuklearnog programa.
Također, obje države imaju iznimno napete odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te se, uz Rusiju, nastoje prikazati kao protuteža američkoj moći, odnosno kao nositelji takozvane politike ‘multipolarnog svijeta’ o kojoj se sve glasnije priča nakon početka rata u Ukrajini.
‘Kina je najveća prijetnja SAD-u’
Konkretnije, iako trenutno bjesni rat između Rusije i Ukrajine na europskom tlu, Sjedinjene Američke Države, najjači ukrajinski saveznik koji naglašava da ‘Putin ne smije pobijediti’, jednim okom netremice promatraju Kinu, koju su već nekoliko puta opisivali ‘najvećom prijetnjom SAD-u’.
Još je u lipnju 2021., dakle puno prije početka rata u Ukrajini 24. veljače 2022., New York Times pisao kako je u godišnjem izvješću obavještajnih službi navedeno da je ‘kineski napor za širenjem i rastućim utjecajem jedna od najvećih prijetnji SAD-u’.
Isto je ponovljeno u obrambenoj strategiji Pentagona, objavljenoj krajem prošle godine, dakle nakon izbijanja rata u Ukrajini.
Iako u tom dokumentu piše da ‘sukob s Kinom nije niti neizbježan niti poželjan’, ali opisuje se nastojanje da se spriječi dominacija Pekinga u ključnim regijama, što je jasna referenca na skupljanju vojske u južnom kineskom moru i pritisak na samoupravni Tajvan.
Gomilanju napetosti ne doprinose ni najnoviji incidenti s misterioznim letećim objektima koji odjednom kruže nebom iznad teritorija Sjeverne Amerike, od kojih je prvi koji su oborili, tvrde Amerikanci, bio kineski špijunski balon.
Tako su se pojavile teorije nekih analitičara da se SAD dugoročno, iako trenutno angažiran oko pomoći Ukrajini, zapravo ne plaši Moskve, već priprema za obračun s Pekingom.
‘Iran je globalni lider smrtonosnih dronova’
Iran je u mnogo težoj situaciji od same Kine. Naime, ova se bliskoistočna zemlja suočava s unutarnjim nemirima nakon velikih prosvjeda u kojima je, prema nekim medijima, život izgubilo više od 300 ljudi, a koji su izbili u rujnu prošle godine nakon smrti u policijskom pritvoru 22-godišnje kurdske djevojke Mahse Amini, optužene da je prekršila stroga pravila odijevanja.
Iranu problema ne fali ni u susjedstvu, gdje je u permanentnom sukobu s Izraelom, koji vjerojatno stoji i iza posljednjeg napada na iransku tvornicu naoružanja.
I treće, tu je rat u Ukrajini. Naime, upravo su ubojiti dronovi iranske proizvodnje identificirani kao jedno od glavnih ruskih oružja u brojnim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Naime, američki dužnosnici tvrde da se Iran pojavljuje kao globalni lider u proizvodnji jeftinih i smrtonosnih dronova te da Teheran koristi rat u Ukrajini kao ‘izlog za svoje tehnologije’. Analitičari u Obrambenoj obavještajnoj agenciji opisali su kako se Iran od regionalnog igrača bespilotnih letjelica na Bliskom istoku pretvorio u najznačajniju vojnu potporu Moskve u ratu.
Iran i dalje poriče da su njihovi dronovi korišteni u ruskim napadima, no američki dužnosnici iznose deklasificirane obavještajne podatke koji pokazuju da su iranske bespilotne letjelice korištene u napadima na Bliskom istoku bile identične bespilotnim letjelicama koje se koriste u Ukrajini.
Jedan je dužnosnik opisao Teheran kao globalnog lidera u proizvodnji jeftinih i vrlo učinkovitih dronova.
Iako se opskrba iranskih bespilotnih letjelica Moskvi za njezin rat u Ukrajini dugo tretirala kao činjenica u mnogim izvješćima, kao i u brojnim američkim brifinzima koji su nastojali opisati sve tjesniju vojnu suradnju između Irana i Rusije, dužnosnici su naglasili da je svrha njihovog brifinga bila je uvjeriti skeptike u globalnoj publici u dubinu obavještajnih podataka koje je SAD prikupio o isporukama iranskih bespilotnih letjelica.
Iran je Rusiji isporučio tri modela bespilotnih letjelica: bespilotne letjelice kamikaze za jednokratnu upotrebu Shahed 131 i 136, koje Moskva koristi kao jeftiniju alternativu krstarečim raketama, i višenamjensku bespilotnu letjelicu Mohajer-6, koja se može koristiti za prikupljanje obavještajnih podataka i nositi teret projektila.
Koristeći snimke iz leta i ostatke dronova i višenamjenskih bespilotnih letjelica korištenih u Ukrajini, dužnosnici su rekli da žele dokazati da su iranska poricanja neistinita, dok SAD traži širu potporu za sankcije protiv Irana zbog njihovih bespilotnih letjelica.
Ostvaruje se najgora noćna mora zapadnog svijeta
Ovo putovanje iranskog predsjednika je prvi državni posjet Raisija azijskom gospodarskom divu i prvi posjet jednog iranskog predsjednika u 20 godina, prema iranskim državnim medijima.
Iranskog predsjednika, koji je preuzeo dužnost u kolovozu 2021., prati širok tim, uključujući novog guvernera središnje banke, što ukazuje na prioritete tijekom putovanja.
Šest članova Raisijevog kabineta, uključujući ministre gospodarstva, nafte, vanjskih poslova, trgovine, prometa i urbanog razvoja te poljoprivrede također su dio delegacije.
Čini se, aktualna geopolitička situacija je jedne prema drugima gurnula saveznike iz najgore noćne more Zapada: Kina, Rusija i Iran klize u sve dublji zagrljaj čije će se dalekosežne posljedice tek vidjeti u narednim godinama.
Kao dokaz tome, ovo j, povodom posjeta Iranskog predsjednika Kini, u uvodniku napisao Global Times, dnevne novine pod pokroviteljstvom vodećih novina Komunističke partije Kine.
“Današnji svijet prolazi kroz velike promjene neviđene u cijelom stoljeću. Pod potezima Washingtona dolazi do podjele i preslagivanja međunarodne strukture, pri čemu se opet javlja začarani trend formiranja blokova i tabora, što nezapadni svijet dovodi u tešku situaciju i ponovno se suočava s povijesnim izborima.
Postojeći međunarodni sustav pod vodstvom SAD-a ima nacrte za maltretiranje i iskorištavanje zemalja u razvoju i zemalja u usponu. Sada Washington još uvijek misli da to nije dovoljno zgodno, da su interesi zemalja u razvoju dobili na težini, i želi rekonstruirati novi međunarodni sustav s jačom tendencijom, što je nedvojbeno veliki izazov za nezapadni svijet i treba se oduprijeti formiranjem zajedničkih napora.
Neki američki i zapadni mediji gledali su na posjet predsjednika Raisija Kini kao na Kinu i Iran koji se “skupljaju radi topline”. Takvo gledište nas ne iznenađuje, budući da je to rezultat njihovog binarnog oporbenog razmišljanja, a također i zato što je Washington iskrivio međunarodni krajolik. Kroz iskrivljeno zrcalo, sve stvari koje SAD i Zapad vide su izokrenute. Međutim, mora se reći da ovo podcjenjuje kinesko-iranske odnose. Kako kaže stara izreka: Kako vrabac zna volju labuda? Pozdravljamo posjet predsjednika Raisija i radujemo se što će odnosi Kine i Irana dosegnuti novi vrhunac”.
Foto : Kremlin POOL