Zoran Milanović odlučio se otkriti do kraja i svojim nastupima i stavovima o Rusiji pokazati i svoj karakter i svoje pravo lice, vraćajući dugove onima koji su ga doveli na Pantovčak, tvrde preneraženi HDZ-ovci bliski premijeru Andreju Plenkoviću koji ne prestaju pratiti predsjednikovu retoriku. Istina je da je Milanović od početka rata u Ukrajini bio prilično suzdržan, no u posljednje vrijeme doista više i ne pokušava skriti svoje stavove, što u teškim trenucima koji zbog njegovih osobnih afera potresaju Plenkovićevu Vladu upravo Plenkoviću ide u prilog. Paradoksalna je to situacija, ali u hrvatskoj politici logika ionako nikada nije bila praćena zdravim razumom.
Što se s Milanovićevim razumom događa, teško je reći, no u svakom slučaju on je odlučio, povlačeći za sobom i dio oporbe predvođene SDP-om, pokazati stav, smatrajući da na taj način gradi vlastiti rejting i otvara si put za osvajanje još jednog mandata, što je vrlo riskantan potez s obzirom na to da je na ljevici malo biračkog tijela koje je naklonjeno Rusiji i koje je spremno podržati rat. Ne zanima Milanovića, čini se, više ljevica, on se za potrebe svoje borbe odlučio deklarirati kao novi vođa desnice, ali u HDZ-u upozoravaju i na to pa podsjećaju da je malo falilo da Milanović pomiluje Perkovića i Mustača, u tome ga je, prema njihovim tezama, spriječila samo želja da osvoji još jedan mandat koji mu jamči lagodan i spokojan život na Pantovčaku, s kojega, kako tvrde u vladajućim redovima, u neugodnu i nezavidnu situaciju dovodi kompletnu državu.
Orban bez vlasti
Ugodna je zato predsjednikova pozicija u Rusiji, u tamošnjim medijima on je jedna od glavnih zvijezda, a laskaju mu i ruski političari. “Hrvatska je počela shvaćati posljedice antiruskih sankcija i pogoršanja odnosa s Moskvom”, izjavio je nedavno član Odbora za međunarodne poslove Dume Dmitrij Belik reagirajući na Milanovićevu izjavu o tome kako Sjedinjene Države i NATO preko Ukrajine vode proxy rat s Rusijom. Milanović je pritom kritizirao uvođenje antiruskih sankcija, napominjući i manjak krajnjeg cilja ograničenja. Belik je u svojem intervjuu napomenuo kako je Milanović, bez obzira na to što je Hrvatska na ruskom popisu neprijateljskih zemalja, razumno procijenio posljedice situacije koju u sukobu u Ukrajini kreiraju Washington i Bruxelles. Time je Belik neizravno dao do znanja da Hrvatska za Rusiju možda jest neprijateljska država, ali da Milanović za Putina i vlasti u Rusiji definitivno nije neprijatelj, nego racionalan političar čije će stavove ubrzo zauzeti mnogi svjetski političari.
“Koncept sukoba u Ukrajini visi poput Damoklova mača nad europskim zemljama, koje već pate od posljedica sankcija te se jako boje uvlačenja u sukob i uzimanja oružja u svoje ruke. Europske zemlje, kako je i sam Milanović primijetio, u biti su postale robovi Amerike”, rekao je Belik, koji je usput budi rečeno bio vršitelj dužnosti načelnika Sevastopolja te je kao takav bio sudionik ruske okupacije Krima. Tijekom svojega mandata zabranio je korištenje ukrajinskog jezika u gradskoj upravi.
[the-post-grid id=”33097″ title=”Zadnje vijesti”]
Kako je Milanović privukao pozornost ruskih medija, tako su se o njemu raspisali i oni europski, tako je britanski The Guardian primijetio da je hrvatski predsjednik kritizirao zapadne zemlje zbog opskrbe Ukrajine tenkovima i oružjem. Taj ugledni list popratio je Milanovićev razgovor s hrvatskim novinarima u kojem je on izjavio kako je protiv slanja bilo kakvog oružja u Ukrajinu jer će to samo produljiti rat.
“Milanović je zauzeo stav protiv EU-a otkako je 2019. izabran kao lijevi i liberalni kandidat, a svoju je politiku uskladio s politikom mađarskog premijera Viktora Orbana i secesionističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika”, piše The Guardian, uz napomenu da je predsjednička funkcija u našoj zemlji uglavnom ceremonijalna, ali naglašavaju i da je Milanović formalno vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Oduševljeni Srbi
“Posljednjih mjeseci otvoreno se protivio pristupanju Finske i Švedske NATO-u, kao i obuci ukrajinskih trupa u Hrvatskoj u sklopu pomoći EU-a toj ugroženoj zemlji”, navode na ovom mediju. O Milanoviću se raspisao i Associated Press, čiji su tekst zatim prenijeli i drugi svjetski mediji, uključujući i Washington Post te ABC News, dok Sky News naglašava da je Milanović predsjednik zemlje članice NATO-saveza, ali da s te pozicije kritizira slanje oružja Ukrajini.
“Pozdravljam ga kao principijelni stav u pravcu poštovanja međunarodnog prava, koje jamči nepovredivost suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države”, rekao je Dačić pohvalivši Milanovića te napomenuo kako je po njegovu mišljenju na Kosovu doista srušen međunarodni poredak u kojem je suverenost države nedodirljiva, a granice nepromjenjive. “Ja stojim iza Kosova i podržavam ga. Ali tko je anektirao Kosovo? Međunarodna zajednica i mi. Oteto je od Srbije. Nije aneksija, nego otimanje, dio teritorija koji je izvučen iz Srbije. Kako se to zove? Ekstrakcija. Nije šija, nego vrat.”
Pitanje koncepta
“Ovo nije dovođenje u pitanje Kosova, nego cijelog koncepta u kojem netko misli da ima pravo na sve kad mu to odgovara, a kad to onaj drugi radi, onda je to kriminal”, rekao je Milanović, a u HDZ-u pak govore da je time predsjednik još jednom opalio šamar desnici koja ga je počela proglašavati svojim predstavnikom. Govorio je ponešto o predsjedniku Milanoviću i njegovim ruskim vezama tijekom gostovanja u Podcastu Velebit novinar Gordan Malić koji ga je prozvao za represiju uz tvrdnju da je i njemu zabranio da piše i da mu je posebno smetalo pisanje o njegovu stanu, odnosno o sumnjivom kreditu za stan.
“Dobio je kredit za mlade, a nije više bio baš u godinama kada se može smatrati mladim”, poručio je Malić podsjetivši da je predsjednik kupio stan od bivšeg predsjednika Uprave Croatia osiguranja kojega je smijenila bivša premijerka Kosor, a koji je na koncu završio u sporu s državom.
“Zanimljivo, čovjek čiji je zamjenik postao glavni svjedok u slučaju Fimi media istodobno prodaje stan budućem premijeru, šefu oporbe, i u isto vrijeme doktorira na fakultetu i uplaćuje najveću donaciju u povijesti tog fakulteta s računa Croatia osiguranja, i to dan nakon što je upisao doktorat. Za to stvarno moraš biti vješt predsjednik Uprave”, rekao je Malić koji se potom referirao i na Milanovićeve veze s Rusima, ali i na njegov utjecaj na INA-u u kojoj je svojedobno predsjednikom Uprave imenovao svojeg kuma.
“To je bilo u vrijeme kada je INA postala zanimljiva Rusima”, naglasio je novinar dodajući da je i bivši ministar Ivan Vrdoljak izjavljivao kako Milanović želi njegovo uhićenje zbog toga što želi INA-u prodati Rusima. “Danas govori da je Ruse bacio na cestu. Nije na cestu, nego samo kat niže, do Vrdoljaka, primio ih je njegov ministar gospodarstva Vrdoljak”, govori Malić te podsjeća da je nekoliko mjeseci poslije u Zagreb na razgovor stiglo izaslanstvo ruskog Rosnefta koje je predvodio Igor Sečin.
“Gazprom je novac, a Rosneft je Putin, a tko je njih primio? Nije resorni ministar Vrdoljak, nego je, začudo, primljen u uredu premijera koji kaže da baca Ruse na cestu.”
Sporni poslovi
“Njih nije bacio”, kaže Malić te napominje da su, nakon što je sklopljen sporazum s Gazpromom o plinu u Hrvatskoj, kao jedinu temu razgovora Milanović i ruski naftaši mogli imati samo INA-u, s tim da je na tom sastanku u društvu Sečina i Milanovića bio i Željko Runje, predsjednikov rođak i prvi Hrvat pod sankcijama zbog odnosa s Putinovim režimom nakon agresije na Ukrajinu. O tim ruskim vezama predsjednika Milanovića podosta toga znalo se i prije, no ono što zabrinjava svakako su njegovi stavovi o Kosovu, čiju je Deklaraciju o nezavisnosti još 2010. godine potvrdio Međunarodni sud pravde u Haagu, ustvrdivši kako kosovskom deklaracijom nije prekršeno međunarodno pravo. U tom predmetu u Haagu Hrvatska je inače nastupala u svojstvu svjedoka, a sud je pak tada odlučio da Deklaracija nije protivna međunarodnom pravu zbog toga što načelo zaštite temeljnih ljudskih prava ima prioritet nad načelom zaštite državnog suvereniteta. Kada se sve to zna i kada se zna da se čak i Mesić zalagao za nezavisnost Kosova, postavlja se pitanje je li Milanović svojim stavovima koje hvale Dačić i Vučić doveo u pitanje suverenitet hrvatske vanjske politike i je li zapravo time doista obezvrijedio hrvatsku desnicu podržavajući Miloševićevu politiku koja je rezultirala krvavim ratovima na ovim prostorima, uključujući i Kosovo. Tvrditi da je Kosovo oteto zapravo znači podržavati i revidirati Miloševićevu politiku, što je posebno poražavajuće u Hrvatskoj koja je i sama bila žrtva Miloševićeva režima. Treba znati da je baš Hrvatska među prvima priznala Kosovo i da su naši vojnici godinama sudionici aktivnosti NATO-o na Kosovu, pa i zbog toga zabrinjava Milanović koji širi Vučićevu propagandu dovodeći u pitanje pravo Kosova na osamostaljenje. Da priča bude do kraja konfuzna, Milanović je i sam prije desetak godina podržavao Kosovo. “Ja bih kao predsjednik Vlade otišao na Kosovo prije više mjeseci. Mi smo Kosovo priznali, to je naša volja, naša vanjska politika i Vlada je vodi. Predsjednica Vlade imala je pravo onamo otići. Mene prije svega zanimaju poslovni interesi svih naših tvrtki koje ondje rade. To je za našu ekonomiju prostor djelovanja i Vlada to ničim ne smije ugroziti. Dapače, to treba promovirati cijelo vrijeme.”