Sporazum je stupio na snagu 2011. godine te je produžen u 2021. godini na dodatnih pet godina. Ograničava broj nuklearnih bojevih glava koje SAD i Rusija mogu rasporediti, kao i raspoređivanje projektila i bombardera na kopnu i pod morem koji ih isporučuju.
Dvije zemlje, koje su tijekom Hladnog rata bile ograničene mrežom sporazuma o kontroli oružja, i dalje posjeduju oko 90 posto svih svjetskih nuklearnih bojevih glava.
Washington je bio voljan da očuva sporazum no odnosi s Moskvom najgori su u nekoliko desetljeća zbog ruske invazije Ukrajine, elementa koji bi mogao zakomplicirati pokušaje administracije američkog predsjednika Joea Bidena da održi i postigne novi sporazum.
“Rusko odbijanje da omogući inspekcijske aktivnosti sprječava SAD od ostvarivanja važnih prava prema sporazumu i prijeti održivosti američko-ruske kontrole nuklearnog oružja”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Moskva je u kolovozu obustavila suradnju s inspektorima, okrivivši za to ograničenja putovanja koja je nametnuo Washington i njegovi saveznici nakon što su ruske snage izvršile invaziju na susjednu Ukrajinu, no tvrdila je da je i dalje predana poštivanju odredbi sporazuma.
U ponedjeljak je Rusija rekla SAD-u da bi sporazum mogao isteći 2026. godine bez zamjene jer Washington pokušava nanijeti “strateški poraz” Moskvi u Ukrajini.
Kad je upitan može li zamisliti da ne bude sporazuma o kontroli nuklearnog oružja nakon 2026. godine, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je državnoj novinskoj agenciji RIA: “To je prilično moguć scenarij.”
