U vremenima društvenih mreža lako se šire svakojake informacije i stvaraju svakojaki trendovi. No, kad je riječ o onima koji ‘samo’ ne donose rezultate koje bučno obećavaju, to i nije neki problem. Nažalost, mnoštvo je proizvoda i načina prehrane koji mogu nanijeti i istinsku štetu.
Stoga donosimo popis dijeta i wellness trendova koje svakako treba izbjegavati, ma koliko vas netko uvjeravao u njihovu korisnost. Nije stvar u tome da s njima nećete smršaviti, nego su ponekad i istinski opasni.
1. Striktno brojanje kalorija i praćenje unosa nutrijenata
Ovo je metoda po kojoj se količina unesenih kalorija i različitih nutrijenata prati ili preko različitih aplikacija (naravno, često nisu besplatne) ili zbrajanjem bodova, a cilj je gubitak težine. Ponekad se hrana i doslovno mjeri vaganjem i vođenjem evidencije o unosu karbohidrata, proteina, masnoća… kako bi se postigao cilj za svaki obrok u danu.
Brojanje kalorija može voditi krajnje nezdravoj opsesiji hranom, a onda i poremećajima u prehrani. Studija objavljena 2017. u časopisu ‘Eating Behaviors’ pokazuje da korištenje aplikacija za brojanje kalorija može aktivirati i pojačavati oblike ponašanja koji vode poremećajima u prehrani. Osim opsesivnog brojanja, problematični su i nerealistične ambicije, a njih potiču tisuće videa na Instagramu ili TikToku koji propagiraju konzumiranje manje od tisuću kalorija dnevno, što je uistinu opasno jer je nedovoljno za normalni metabolizam i funkcioniranje tijela. Najčešći rezultat je pothranjenost.
2. Mršavljenje uz dijuretike i laksative
Dijuretici i laksativi su supstance koje se uzimaju kao lijek kod stanja poput zadržavanja tekućine u tijelu ili zatvora. No, nažalost ih često koriste i kao sredstvo za brzi gubitak težine. I doista postižu taj cilj, jer se tijelo na taj način rješava tekućine, pa privremeno doista mršavimo. Dijuretici tjeraju naše bubrege na pojačan rad kako bismo češće mokrili, a laksativi djeluju na crijeva tako što vodom razrjeđuju njihov sadržaj. Kako bi shvatio svatko tko koristi logiku u razmišljanju, ‘izgubljena’ težina vrati se čim popijemo malo više vode.
Osim što zapravo samo privremeno postižemo zacrtani cilj, redovito korištenje ovih preparata može voditi do dugoročnih komplikacija, pa čak i do smrti. Naime, među nuspojavama česte su ozbiljna dehidracija, neravnoteža elektrolita, manjak vitamina, oštećenja organa, pa i srčani zastoj, kako je pokazala studija iz 2019. u publikaciji ‘Cardiovascular Drugs and Therapy’.
Zato, ako nemate zdravstvenih razloga za korištenje dijuretika i laksativa, izbjegavajte ih u širokom luku.
3. Dijeta od 1200 kalorija
Jedna od popularnijih dijeta je ona koja propagira ograničenje broja kalorija na 1200, no vrlo je upitna njezina korisnost. Naime, odrasloj ženskoj osobi treba 1600-2000 kalorija dnevno, kod muškaraca je taj raspon 2000-2400 kalorija, sve ovisno o fizičkoj aktivnosti. Čak i djeci do osam godina potrebno je više od navedenih 1200 kalorija.
Na duži rok, ovako nizak unos kalorija napravi više štete nego koristi, ako uopće i ima koristi. Naime, kad našem tijelu ne dajemo dovoljno hrane ono automatski prelazi na ‘glavni režim rada’, odnosno zadržava masnoću zbog straha da će je nestati. Na taj način radite izravno protiv vlastitih ciljeva smanjenja masnoće u tijelu. Osim toga, dijete s izrazito malim unosom kalorija vode brzom povratku težine, ponekad se može završiti i s više kilograma nego kad ste počeli s dijetom. Razlog je usporeni metabolizam, a to onda vodi i lošoj probavi, niskim energetskim razinama i ugrožavanju drugih tjelesnih funkcija. Jedna od posljedica je i grčevita borba za postizanje cilja, odnosno još manji unos kalorija. A to onda vodi u opasnu spiralu.
4. Mono-dijeta
Ova vrsta dijete uključuje konzumaciju samo jedne namirnice, ili konzumaciju te namirnice u svakom obroku (kombinirano s drugima) kroz nekoliko dana ili tjedana. Jedna od najpoznatijih je dijeta s grejpom, koja je popularizirana još prije stotinjak godina zbog uvjerenja da enzimi u tom voću ubrzavaju metabolizam i probavu. Brojne namirnice koje se preporučuju za ovu dijetu bogate su vodom, što vam pomogne da se osjećate ‘punim’, ali na koncu ćete sigurno biti gladni jer imaju niski udio kalorija, masnoća i proteina. Ako se ove dijete držite duže vrijeme, to može voditi nedostatku hranjivih tvari i izazvati poremećaje probave i psihološke probleme, kako navodi studija iz 2021. u Mètode Science Studies Journal.
5. Preparati za gubitak težine
Globalna industrija preparata za gubitak težine je 2020. bila vrijedna nevjerojatnih 33,4 milijarde dolara, a očekivalo se da će se njezin rast samo ubrzavati. S obzirom na izbor koji se nudi na svakom koraku, mnogi podlegnu iskušenju u nadi da je riječ o čarobnom napitku ili tabletici. No, kod zdravog života čarolije su rijetke. Dapače, važno je znati da uzimanje takvih preparata donosi i te kakve rizike.
Problem je što je ova industrija dobrim dijelom neregulirana, i nije im potrebno odobrenje zdravstvenih vlasti (pa ni kod nas) za izlazak na tržište. Naime, kontrola je rezervirana samo za prave lijekove, ne za čudotvorne bombone. Otud i toliko lažnih i pretjeranih tvrdnji, reklama i etiketa koje mogu navesti na krive zaključke, nejasnog sastava, pa čak i korištenja neodobrenih medikamenata. Jedna američka analiza provedena 2007-2016. otkrila je čak 776 dodataka prehrani za mršavljenje u kojima su se nalazili neodobreni sastojci, a 57 posto ih je sadržavalo dijuretike, stimulanse i pojedine čak zabranjene lijekove.
Stoga, posljedice mogu biti strašne, sve do životno opasnih situacija.
6. Izbjegavanje autohtone lokalne hrane
Kad u internet tražilicu ukucate ‘zdrava hrana’, kao rezultat ćete dobiti fotografije salate, kvinoje, acai zdjele, chia sjemenke i štošta drugo od trendovskih namirnica koje nam influenseri preporučuju za dug, mršav i zdrav život. No, što je s lokalnim prehrambenim navikama kakve ima doslovno svaka točka na kugli zemaljskoj?
Za većinu ljudi prehrana nije samo nutritivna činjenica, nego i kulturna. Dobar primjer je mediteranska prehrana, koja je na popisu UNESCO-ove liste nematerijalne svjetske baštine, a koja je na taj način zaštićena i u Hrvatskoj. Organizacija koja je taj hranidbeni stil zaštitila pametno je zaključila da je konzumacija hrane na Mediteranu istodobno i put u očuvanje duha zajedništva u zajednicama koje žive na tom našem moru. I tako je i drugdje na svijetu, bilo gdje.
No, ako pitate blogere, vlogere, tiktokere i instagram-gurue, ako u nekoj lokalnoj prehrani nema čarobnih sastojaka koje oni propagiraju, samo što niste umrli u mukama od plave i bijele ribe, blitve, lokalnog povrća ili neke druge mediteranske delicije. Naravno, to je glupost dosta obilatih razmjera.
Zato, jedite ono što vam vaše podneblje daje, a ako putujete gledajte kako se hrane ljudi na vašem odredištu. Prito ne mislimo na goste kakvog ograđenog resorta, niti na ovisnike o uvijek istom fast foodu, nego na ‘stvarne ljude’ na ulicama stranih nam gradova.
Na taj način nećete samo dobro jesti, nego se i povezati sa svojom ili nekom drugom zajednicom. A i prestat ćete gledati svijet kroz naočale bjelačke zapadne civilizacije.
7. Izbjegavanje grupe namirnica
Ima razloga zašto se različite grupe namirnica zovu esencijalnim nutrijentima, jer su potrebne tijelu za normalno i zdravo funkcioniranje. Stoga, kad eliminirate cijelu jednu grupu (a brojne su dijete koje idu baš tim smjerom) svoje tijelo izlažete opasnosti od nedostatka hranjivih tvari. Sjetimo se samo možda najpopularnije takve dijete posljednjih godina, keto dijete, u kojoj ima vrlo malo ili nimalo ugljikohidrata.
Kad za neke namirnice načelno kažemo da su loše i da ih ne treba jesti, povezujemo tu hranu sa strahom i osjećajem krivice, što onda vodi u daljnje samonametnute restrikcije. Na taj način o hrani počnemo razmišljati na opsesivan način. Odatle do poremećaja u prehrani samo je mali korak, a stres koji proizlazi iz izbjegavanja hrane ili straha od nekih namirnica može biti nezdraviji od bilo koje hrane. Dapače, često se događa da nakon što počnemo izbjegavati jednu grupu namirnica, uskoro taj popis proširimo i nekom drugom. A onda se suočavamo već s vrlo ozbiljnim posljedicama.
8. ‘Čista’ prehrana
Premda ima malo znanstvenih studija koje bi mogle pomoći u definiranju ‘čiste’ prehrane, u načelu je riječ o prehrani koja je oslobođena aditiva, umjetnih zaslađivača, pesticida i drugih kemijskih tvari korištenih u proizvodnji, mesa životinja hranjenih antibioticima… Općenito govoreći, riječ je o hrani bez ‘kemije’. Osim toga, ‘čista’ prehrana često je bezmesna, ili izbjegava procesuiranu hranu. Naravno, i ovdje je posljednjih godina glavni izvor informacija istinski tsunami specijaliziranih internet stranica i influensera na društvenim mrežama, koji često i bez razloga izazivaju strah od bilo koje hrane koja je prošla neki proces prerade.
U zapadnom svijetu na snazi su svuda vrlo stroga pravila u proizvodnji hrane, i premda svakako treba izbjegavati pretjerano korištenje kemikalija, namirnice su u pravilu sigurne za konzumaciju kad ih se priprema ili jede na primjeren način. Mnoštvo je, međutim, samozvanih stručnjaka koji će buditi strahove bez stvarnog znanja o načinu proizvodnje hrane i posljedicama njezine konzumacije. Moderno vrijeme pogodno je za stvaranje podložnosti takvim utjecajima, posebno stoga što smo svjedoci i stvarno loših utjecaja čovjeka na prirodu i okoliš. Nije se problem zapitati ‘Ako smo ovo napravili klimi, što onda tek radimo hrani?’
Stvar je, s druge strane, ponajviše vezana uz društvene odnose. Wellness propovjednici će vam govoriti ‘Ako jedete kao ja, izgledat ćete kao ja’, ili će pak zagovaranjem ‘čiste’ prehrane stvarati sliku o sebi kao o ‘čistim’. A u suštini, za čistu prehranu je obično dovoljno dobro oprati neki komad voća ili povrća. U suprotnom, postajemo previše ovisni o težnji za teško dostižnom ‘čistoćom’, i opet smo na već spominjanom putu prema poremećaju prehrane.
9. Detoksikacija
Dijete s detoksikacijom govore da ćete takvom prehranom ukloniti toksine iz organizma, ‘očistiti’ tijelo i time zdravo i uspješno mršaviti. To se obično radi gladovanjem, konzumacijom isključivo sokova, jedenjem samo određenih vrsta hrane, uzimanjem dijetalnih preparata, čišćenjem crijeva laksativima ili hidroterapijom, ponekad i jakom saunom. No, jesu li svi ti programi (tako ih obično zovu) nužni za zdravlje?
Naše tijelo ima ugrađeni i vrlo efikasni sustav za detoksikaciju. Otpad i otrovi iz našeg se tijela odstranjuju kroz izmet, urin, znoj, čak i disanjem. I to je sve puno bolje od bilo koje ‘detoksikacijske dijete’, ako tako nešto uopće postoji.
Neke od tih dijeta doista će vam na kratke staze omogućiti skidanje ponekog kilograma, no mnogo su samo lažno reklamirane i zapravo često mogu biti čak i štetne za zdravlje. Primjerice, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) pokrenula je akcije protiv nekoliko kompanija koje prodaju detoksikacijske programe zbog toga što sadrže nelegalne i štetne sastojke s lažnim tvrdnjama.
Photo by Andres Ayrton
