Rat u Ukrajini, visoka inflacija, više kamatne stope i širenje covida u Kini opterećuju globalno gospodarstvo. ‘Očekujemo da će trećina svjetske ekonomije biti u recesiji‘, rekla je Georgieva.
‘Čak i države koje nisu u recesiji osjećat će se kao u recesiji’, dodala je. Katrina Ell, ekonomistica u Moody’s Analytics u Sydneyju, dala je pak svoju prognozu: ‘Dok naša osovina izbjegava globalnu recesiju tijekom sljedeće godine, izgledi za nju su neugodno visoki. Europa, međutim, neće izbjeći recesiju, a i SAD je na rubu’, rekla je.
MMF je u listopadu srezao svoje procjene za globalni ekonomski rast 2023. zbog rata u Ukrajini i viših kamatnih stopa dok središnje banke širom svijeta pokušavaju obuzdati rast cijena.
Otad je Kina odustala od politike ‘nultog covida’ i počela otvarati svoje gospodarstvo čak i sad, kad se zemljom počela brzo širiti infekcija koronavirusom.
Georgieva je upozorila da bi se Kina, druga najveća svjetska ekonomija, mogla suočiti s problemima na početku 2023. ‘Idućih nekoliko mjeseci mogli bi biti teški za Kinu, a utjecaj na kineski rast mogao bi biti negativan, kao i utjecaj na regiju te na globalni rast’, rekla je.
MMF je međunarodna organizacija sa 190 zemalja članica koje rade na tome da održe stabilnost globalne ekonomije. Jedna od njihovih ključnih uloga djelovanje je kao sustav ranog gospodarskog upozorenja. Komentari Georgieve upozoravajući su za ljude širom svijeta, ne samo u Aziji, koja je pretrpjela tešku 2022. godinu.
Inflacija je u stalnom porastu širom regije, najvećim dijelom zbog rata u Ukrajini, a više kamatne stope pogodile su domaćinstva i poduzeća. Podaci objavljeni tijekom vikenda ukazali su na slabost kineskog gospodarstva na kraju 2022.
Službeni indeks menadžera nabave (PMI) za prosinac pokazuju da se kineska industrijska aktivnost smanjila treći mjesec zaredom i to najbrže u gotovo tri godine kako se u tvornicama u zemlji proširila zaraza koronavirusom.
U istom mjesecu cijene nekretnina u 100 gradova pale su šesti mjesec zaredom, prema istraživanju jedne od najvećih neovisnih tvrtki za istraživanje tržišta nekretnina u zemlji, China Index Academy.
U subotu, u svojim prvim javnim istupima nakon promjene politike prema covidu, predsjednik Xi Jinping pozvao je na više napora i jedinstvo dok Kina ulazi u, kako je rekao, ‘novu fazu’. Pad u SAD-u znači da je manja potražnja za proizvodima koji se proizvode u Kini i drugim azijskim državama, uključujući Tajland i Vijetnam.
Više kamatne stope također poskupljuju zaduživanja, tako da iz oba ta razloga tvrtke mogu birati ne investirati u širenje svog poslovanja. Nedostatak rasta može potaknuti ulagače da povuku novac iz gospodarstva, pa tako i iz siromašnijih zemalja, onih koje imaju manje novca za plaćanje ključnog uvoza poput hrane i energije.
Više kamatne stope na kredite posebno utječu na tržišta u nastajanju te će ona sve teže otplaćivati svoje dugove.
Desetljećima je azijsko-pacifička regija ovisila o Kini kao glavnom trgovinskom partneru i podupirala ekonomiju u kriznim vremenima. Sada se azijske ekonomije suočavaju s trajnim ekonomskim učincima kineske politike nulte tolerancije covida.
Industrijska proizvodnja možda bi se mogla početi oporavljati jer Peking završava s tom kontroverznom politikom. Obnovljena potražnja za robama poput nafte i željezne rude vjerojatno će dodatno povećati cijene baš u trenutku u kojem se činilo da je inflacija dosegnula vrhunac.
‘Ublažena ograničenja što se tiče covida u Kini nisu srebrni metak. Tranzicija će biti neravnomjerna i izvor nestabilnosti barem u prvom kvartalu’, kaže Ell.
Foto : Zoran / TV Wien