Hrvatska večeras u ponoć nakon godina priprema ulazi u Schengen. Danom ulaska ukida se provedba granične kontrole na granicama s Mađarskom i Slovenijom, a Hrvatska postaje čuvar vanjskih granica Europske unije. Ovo je prvo proširenje od 2008. godine kada je Schengenu pristupila Švicarska.
Prema riječima premijera Plenkovića, ulazak u Schengen znači i brže i jeftinije kretanje roba i usluga, veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a sam ulazak bi trebao imati i značajan utjecaj na prihode u turizmu. Europljani će brže i lakše prelaziti granice Hrvatske, a gužve na granicama koje smo svakog ljeta viđali u vijestima, sada bi trebale postati znak prošlosti.
Možda najvažnija promjena od ponoći je činjenica što Hrvatska od ponoći postaje čuvarica Schengena. Kako je poručio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović uoči novogodišnjeg podizanja rampi na slovenskoj i mađarskoj granici te ukidanja morskih kontrola prema šengenskim lukama ulazak u šengenski prostor jedan je od najvećih hrvatskih političkih uspjeha od ulaska u EU.
“Schengen i euro su simboli, ali i čuvari europskog jedinstva koje se potvrđuje upravo u teškim vremenima, a takvo razdoblje prolazimo zbog ruske agresije na Ukrajinu”, kazao je Božinović.
Ulazak Hrvatske u šengenski prostor pozdravila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je istaknula kako naša zemlja može biti ponosna na ulazak u eurozonu i schengensko područje jer će to privući investicije, pomoći u stvaranju radnih mjesta i rastu gospodarstva, a mogla bi postati i europsko čvorište energije iz obnovljivih izvora.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dolazi u posjet Hrvatskoj na Novu godinu, na dan kada se podižu rampe i ukidaju kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom i kada se u optjecaj uvodi zajednička europska valuta euro.
Građane ipak najviše zanima što se stvarno mijenja ulaskom u šengenski prostor. U nastavku donosimo neke od najvažnijih promjena.
Ukidanje graničnih kontrola
Ulaskom u Schengen ukidamo granične kontrole na kopnenim granicama sa Slovenijom i Mađarskom što znači da Hrvatska ostaje bez 73 granična prijelaza i pripadajućih rampi. Također, noćas se ukidaju i granične kontrole u lukama na morskoj granici s Italijom.
Promjene u zračnim lukama će iz tehničkih razloga stupiti na snagu tek 26. ožujka 2023., kada započinje ljetni red letenja. Do tada, zračne luke iz kojih zrakoplovi dolaze u Hrvatsku moraju promijeniti izlaze (gateove).
Putovanje s osobnom iskaznicom
Ulaskom Hrvatske u Schengen, granica naše zemlje s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica EU-a. Hrvatski građani će kao i do sada u sve zemlje EU-a moći putovati samo s osobnom iskaznicom. Samo s osobnom iskaznicom hrvatski građani mogu putovati i u prekomorske teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, iako ovi ne spadaju u šengensko područje. S osobnom iskaznicom se može putovati i u Švicarsku, Norvešku i Island, iako te zemlje nisu članice EU.
Na vanjskim granicama strože kontrole
U Srbiju, BiH i Crnu Goru moći će se i dalje putovati samo s osobnom iskaznicom. Ipak, kako granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU-a, ulaskom Hrvatske u šengensko područje bit će posebno velika kontrola putovnica. To može značiti više čekanja i pregleda prilikom ulaska građana iz tih zemalja u Hrvatsku.
Ostaju interne kontrole
Ukidanje granične kontrole ne znači da prostor ostaje bez nadzora. Na snagu stupaju interne kontrole koje se neće odvijati na nekadašnjim graničnim prijelazima već u unutrašnjosti Hrvatske, ali samo ako postoji osnovana sumnja da vas treba prekontrolirati. Policijski službenici koji su do sada radili na graničnim prijelazima, prijeći će na druge poslove.
Vrijedi ograničenje uvoza
Roba iz drugih zemalja ne može se prenositi bez kontrole. Postoje ograničenja kada se radi o trošarinskoj robi, primjerice dozvoljenim uvoznim količinama duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, koja ostaju na snazi unatoč Schengenu. Na vanjskoj granici Hrvatske s trećim zemljama ako se ništa neće promijeniti u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba (unos/uvoz, provoz, iznos/izvoz robe).
Građani trećih zemalja u Hrvatskoj
Prema novim pravilima, državljani trećih zemalja, među kojima su i Srbija, BiH i Crna Gora, će šengenskom prostoru moći boraviti u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.