Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za prosinac 2022. Svjetsko nogometno prvenstvo je iza nas, blagdani pred nama, a to se osjeti i na rezultatima ovomjesečnog Crobarometra, jer u društvu, čini se, raste optimizam i dobra volja. Nije na rekordnoj razini, ali ga je svakako znatno više u odnosu na prethodni mjesec.
Ovog mjeseca čak 22 posto ispitanih vjeruje da država ide u dobrom smjeru; još uvijek je znatno više onih koji kažu sasvim suprotno, 67 posto vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, dok 11 posto ne zna. Kao i obično, u ovakvim su ispitivanjima ponekad najzanimljiviji trendovi: optimista je za pet postotnih poena više nego u prošlom mjesecu, dok je pesimista za sedam postotnih poena manje. Raste, doduše, i broj onih koji nemaju stav.
Optimizam se prelio i na stav građana prema Vladi. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, što premijer i Vlada naglašavaju i po nekoliko puta dnevno, ostavlja pozitivne posljedice po Vladu. Pa tako danas oko 30 posto građana odobrava – ili uglavnom odobrava – rad Vlade, što je za 4 postotna poena više nego u studenom. I u ovom slučaju su skeptični u većini, no njihov broj se ovog mjeseca smanjio: 59 posto naših ispitanica i ispitanika ne odobrava rad Vlade, što je za 7 postotnih bodova manje u odnosu na prošli mjesec. I ovdje primjećujemo blagi rast neodlučnih, s 8 na 11 posto. Inače, posljednji put kad je Vlada uživala ovakvu podršku bilo je još proljetos, u ožujku.
Raste podrška Milanoviću
Raste i broj građana koji vjeruju da im Vlada može riješiti probleme, s 24 na 27 posto, a smanjuje se broj onih koji vjeruju da im Vlada ne može riješiti probleme, sa 72 na 68 posto. Može li im Vlada pomoći, ne zna 5 posto ispitanih.
No zato gotovo nitko ne sumnja u sretan brak HDZ-a i partnera, jer 83 posto ispitanih kaže da će vladajuća većina u ovakvom obliku opstati do kraja mandata; 10 posto kaže da neće, 7 posto ne zna ili ih ne zanima.
Raste i podrška onome što radi predsjednik Republike. Doduše, nije ga jedno vrijeme bilo na radaru, bio je u Čileu. U svakom slučaju, 42 posto naših ispitanika podržava njegov rad, što je za 5 posto više nego prošlog mjeseca. Ne podržava ga 47 posto, što je za 9 posto manje nego u studenom, i Zoran Milanović nalazi se sad nedaleko od situacije u kojoj više ljudi odobrava ono što radi, nego što ne odobrava. 11 posto ne zna.
Domovinski pokret puše za vratom Možemo!
Milanović, odnosno predsjednik Republike je s prosječnom ocjenom od 2,75 i najbolje ocijenjen kada je riječ o radu najvažnijih političkih institucija. Rad Vlade ocjenjuje se sa 2,39, rad Sabora očekivano najlošije: 2,03. No sve ove prosječne ocjene u blagom su porastu u odnosu na prošli mjesec – čak i ova za Sabor – tako da se i tu vidi blagi optimizam koji je zahvatio društvo.
Prelilo se to i na podršku strankama. Kako je rasla podrška radu Vlade rasla je i podrška najvećoj stranci u Vladi, a to je HDZ.
HDZ je tako na 30,7 posto podrške ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore. Druga politička snaga u državi već drugi mjesec zaredom su – neodlučni birači. Polako se stabilizira bazen od oko 17,7 posto birača koji bi također sigurno ili vjerojatno izašli na izbore, samo što ne znaju kome dati svoj glas. SDP je također u blagom porastu, podržava ih 12,3 posto ispitanika, Most je na 8 posto, platforma Možemo na 7,5 posto, a zanimljivo da im se ovog mjeseca u toj borbi za treće mjesto pridružuje i Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika.
Među strankama koje ostaju ispod 5 posto podrške je IDS s 2,1 posto, HNS je na 1,8; Radnička fronta na 1,6 posto, zatim HSS na 1,5, HSU na 1,4 te Hrvatski suverenisti koje podržava 1,1 posto ispitanih. U društvu iznad 1 posto ni ovog mjeseca nema Socijaldemokrata, stranke s najvećim klubom oporbenih zastupnika u Saboru.
Inflacija najveći problem
Građane i ovaj mjesec muče isti problemi. Poredak je gotovo identičan kao i prethodnog mjeseca: Na prvom je mjestu inflacija, dok je na drugom mjestu korupcija i kriminal na najvišim razinama države. Na trećem mjestu promjena: ovaj put građani su nezadovoljni općenito gospodarstvom, dok su prošlog mjeseca bili nezadovoljni svojim plaćama i životnim standardom – te dvije kategorije ovog su mjeseca promijenile mjesta. Na petom mjestu je stopa siromaštva u državi, koja je u odnosu na studeni istisnula zabrinutost zbog niskih mirovina.
Građani su i ovaj mjesec procijenili kvalitetu života u Hrvatskoj, odnosno kvalitetu vlastitog životnog standarda. I tu se vidi dašak optimizma: ocjena onoga kako građani vjeruju da izgleda prosjek kvalitete života u Hrvatskoj rasla je sa 2,67 na 2,73. I ovaj mjesec kvalitetu vlastitog života ocjenjuju boljom u odnosu na ono što vjeruju da je hrvatski prosjek, s tim da je i ta ocjena ovog mjeseca rasla s 3,17 na 3,24.
