Nedavno je provedeno istraživanje pet velikih osobina ličnosti, koje je pokazalo da je, unatoč priličnoj stabilnosti naše osobnosti, pandemija i tu uspjela napraviti popriličan kaos i nered. Ako nemate edukaciju iz psihologije, barem ne onu novijeg datuma, vjerojatno ne znate o kakvim je osobinama ovdje riječ.
Model velikih pet osobina ličnosti podrazumijeva emocionalnu stabilnost, ekstroverziju, otvorenost iskustvu, ugodnost i savjesnost.
Psihologinja Ida Juranić, voditeljica Youtube kanala “Stres protekt”, u jednom od svojih brojnih videouradaka detaljno objašnjava što podrazumijeva svaka od navedenih sastavnica naše osobnosti. Kao prvo, svaka od ovih osobina ima svoju suprotnost, odnosno krajnost. Tako se nasuprot ekstroverziji nalazi introverzija. I dok ekstroverzija podrazumijeva izrazitu otvorenost i društvenost, introverzija je izrazita sklonost samostalnim aktivnostima i zatvaranju u svoj svijet. No to ne znači, kao što se obično misli, da je introvertirana osoba nužno stidljiva, asocijalna ili depresivna, nego da jednostavno neke stvari, ili većinu njih, voli odrađivati sama.
Pet ključnih osobina
Osobina nazvana emocionalna stabilnost u svojoj drugoj krajnosti nosi naziv neuroticizam, a karakterizira je anksioznost i nervoza. Osobina ugodnosti podrazumijeva pak brigu za druge, dok je na drugoj strani njezina spektra isključivo briga za sebe. Savjesnost karakteriziraju organiziranost i samodisciplina, dok je u suprotnosti s tim nedostatak odgovornosti i vrlo fleksibilna narav. Otvorenost s jedne strane gledišta znači intelektualnu radoznalost nasuprot kojoj stoji konvencionalna pragmatičnost, koja više voli poznate od nepoznatih novih situacija. Nadamo se da smo objasnili ove ključne osobine koje su dio naše osobnosti, a za koje se vjerovalo da su velikim dijelom postojane.
Želite li sami vidjeti kako stojite u pogledu ovih pet velikih osobina, to možete vrlo jednostavno provjeriti na nekoj od internetskih stranica, npr. na “The Big Five Project”. Ovi testovi su odličan putokaz za mlade ljude jer daju objektivan savjet kojim putem krenuti u izboru zanimanja, odnosno koje najbolje odgovara nečijoj osobnosti. U tom pogledu ovi su testovi dosta precizni, odnosno precizni su koliko ste vi iskreni u svojim odgovorima od kojih sve kreće. Ako osoba izrazito dobro podnosi stres, onda su za nju poslovi koji iziskuju dobro nošenje sa stresom, poput, primjerice, vojnih poslova, pilota i sličnih stresnih zanimanja.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da, iako se osobnost kroz život mijenja, te su promjene spore i minimalne, pa čak i u iznimno stresnim situacijama poput prirodnih nepogoda. No covid-19 je i tu uspio, potpuno neočekivano, donijeti promjene. Tijekom pandemije ljudi su doživjeli ključne promjene osobnosti, i to u svim njezinim sastavnicama. Promjene o kojima govorimo nisu pozitivne jer su ljudi postali manje ugodni, odnosno počeli su sebe stavljati na prvo mjesto, osim toga, postali su manje savjesni, što se može pripisati činjenici da su uglavnom počeli raditi od kuće, što se često povezuje sa smanjenom produktivnošću koja proizlazi iz nedostatka motivacije, naravno, čast izuzecima.
Na udaru promjena
No dok su četiri dijela naše osobnosti doživjela pad na ljestvici odnosno svoje smanjenje, došlo je do povećanja neuroticizma, što također ima svoje opravdanje jer je jednostavno posljedica života u svoj njegovoj neizvjesnosti koja je u pandemiji postala još izraženija te je, shodno tomu, povećala razinu stresa.
Pandemija je kao događaj bez zabilježenih sličnih paralela u novijoj prošlosti pokazala da globalni stresovi mogu utjecati na promjenu osobnosti, ali naravno ne kod svih. Angelina Sutin, glavna autorica provedene studije nazvane “Understanding America”, inače profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Florida, koja je rukovodila ovim istraživanjem osobnosti provedenim online, zaključila je da je potpuno neočekivano, i to u kratkom roku, došlo do velikih promjena osobnosti, barem u američkoj populaciji. Uz navedeno, uočeno je da su promjene najvećim dijelom zahvatile mlade odrasle osobe, što se u konkretnom slučaju odnosi na osobe u dobi između 18 i 30 godina. Naravno, ovo dovodi do ključnog pitanja, zašto je do najvećih promjena došlo baš kod mladih odraslih osoba? Smatra se da je razlog u tome što su mladi odrasli manje stabilni jer se nalaze u periodu kada se od njih puno toga očekuje, bilo na području studija ili ostvarivanja karijere nakon završenog obrazovanja. Srednja skupina, koja je obuhvatila dob između 30 i 64 godine, pokazala je manje promjene, dok ona starije životne dobi nije pokazala nikakve promjene.
Brent Roberts, profesor psihologije na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaigne, navodi da ove rezultate ipak treba uzeti s oprezom jer nije bilo kontrolne skupine pa je, prema njemu, teško biti siguran je li pandemija uzrokovala ove promjene.
Drastične promjene
No, suočeni s pandemijom koja je u našim životima globalno prisutna posljednjih godina, teško da bi nešto drugo izazvalo ovakvu pomutnju. Istraživanje je obuhvatilo respektabilan uzorak od nešto više od 7100 osoba u dobi od 18 do 109 godina, čije su osobine ličnosti analizirane u dugom razdoblju od 2014. do 2022. Sudionici su svaki put ispunjavali test osobnosti koji mjeri pet velikih dimenzija ličnosti. Sve do 2020. nije bilo promjena u glavnim crtama osobnosti. No nakon toga dolazi do nagle mijene. Naime, naša se osobnost mijenja kako bi se prilagodila novim životnim situacijama, s tim da je ovdje došlo do bržih i drastičnijih promjena od uobičajenih.
Istraživači nisu sigurni hoće li se osobnosti vratiti na staro ili će situacija ostati ovakva kakva jest. Sada je jasno da, iako je osobnost dobrim dijelom stabilna, manje je stabilna kod mladih osoba, što je posljedica činjenice da je riječ o kategoriji koja traži svoje mjesto pod suncem.
Razvoj znanosti i tehnologije doveo je do novog načina prikupljanja podataka koji spajaju psihologiju i tehnologiju. Vjerojatno ćemo u idućim godinama, nakon što se proglasi kraj pandemije, saznati hoće li se velikih pet vratiti na staro ili će se stvari zadržati u nedavno procijenjenim gabaritima.
