Kako je tijekom vikenda broj demonstracija rastao u više velikih gradova, od Pekinga i Šangaja do ca, Guangzhoua, tako je rastao i niz pritužbi koje su se mogle čuti. Zapadni mediji izvještavaju da neki prosvjednici traže i više demokracije i slobode.
Među tisućama prosvjednika, stotine su čak pozvale na smjenu kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji je gotovo tri godine nadzirao strategiju masovnog testiranja, brutalnog zaključavanja, prisilne karantene i digitalnog praćenja, a koja je plaćena visokom ljudskom i ekonomskom cijenom, piše CNN.
Što se to događa u Kini?
U neviđenom valu građanskog neposluha, deseci prosvjeda izbili su diljem kineskih gradova tijekom vikenda dok su frustracije vladinom strogom politikom Covida ključale. Skupine ljudi koje su se kretale od jednoznamenkastih do oko tisuće, okupljale su se na bdjenju uz svijeće i mirnim uličnim prosvjedima.
Na nekim mjestima, poput Wuhana, preskočili su zapreke postavljene zbog pandemije kojima se zatvaraju dijelovi gradova, a u Šangaju su se sukobili s policijom. Držeći svijeće, paleći svjetla na telefonima i prazne komade papira, prosvjednici su pozvali na kraj karantema i čestim masovnih testiranja.
Simbol prosvjeda su prazni komadi papira kojima se ukazuje na problem cenzure i strogih kineskih mjera zabrane kojima se bore protiv Covida. U Šangaju su zabilježeni i sukobi prosvjednika i policije.
Na prosvjedima čuli su se zahtjevi za demokratizacijom i slobodom tiska te ukidanjem online cenzure, navodi The Guardian. Kineska politika nulte tolerancije na Covid posebno se akutno osjetila u Šangaju, gdje je dvomjesečna karantena ranije ove godine mnoge ostavila bez pristupa hrani, medicinskoj skrbi ili drugim osnovnim potrepštinama – što je izazvalo duboko nezadovoljstvo javnosti.
Što je potaknulo prosvjede?
CNN navodi da je prosvjede je pokrenuo smrtonosni požar prošlog četvrtka u Urumqiju, glavnom gradu krajnje zapadne regije Xinjiang. U požaru je poginulo najmanje 10 ljudi, a devet ih je ozlijeđeno u jednoj stambenoj zgradi, što je izazvalo bijes javnosti nakon što su videosnimke incidenta pokazale da su mjere zaključavanja spriječile vatrogasce da dođu do žrtava.
Grad je bio zatvoren više od 100 dana, stanovnici nisu mogli napustiti regiju, a mnogi su bili prisiljeni ostati kod kuće. Videozapisi prikazuju stanovnike Urumqija kako marširaju do zgrade vlade i skandirajući traže kraj karanteni u petak. Sljedećeg jutra lokalna vlada rekla je da će ukinuti karantenu u fazama – ali nije dala jasan vremenski okvir.
Objava nije uspjela zatomiti bijes javnosti i prosvjedi su se brzo proširili izvan Xinjianga, a stanovnici gradova diljem Kine također su izašli na ulice.
Kako se Kina našla u ovoj situaciji?
Frustracije politikom nulte tolerancije na Covid-19 traje već neko vrijeme. Dok se ostatak svijeta vraća normalnom životu, stanovništvo Kine i dalje je podvrgnuto iznenadnim oštrim zatvaranjima područja u rasponu od pojedinačnih trgovina do cijelih okruga, često zbog samo nekoliko zabilježenih slučajeva zaraze.
U rujnu je autobus koji je prevozio ljude u karantenski centar u gradu Guizhouu doživo nesreću pri čemu je poginulo 27 ljudi. Broj umrlih uvelike je nadmašio dva smrtna slučaja povezana s Covidom o kojima je pokrajina izvijestila od početka pandemije i zbog čega je karantena uvedena. Prošlog mjeseca u Zhengzhou tisuće radnika u tvornici Apple iPhonea sukobilo se s interventnom policijom i srušilo barikade, dijelom zbog Covid ograničenja. Diljem zatvorenih gradova, stanovnici su također dijelili glasine i izvješća o samoubojstvima i drugim smrtnim slučajevima koje su povezivali s provođenjem nulte COVID-a, uključujući bebu i trogodišnje dijete.
Kako je popis incidenata rastao, tako su rasli i nestrpljenje i skepticizam ljudi, unatoč pokušajima vlasti da cenzuriraju informacije i neslaganja.
Zašto je ovo značajno?
Javni prosvjedi iznimno su rijetki u Kini, gdje je Komunistička partija pojačala kontrolu nad svim aspektima života, pokrenula sveobuhvatni udar na sve oblike nezadovoljstva, izbrisala velik dio civilnog društva i izgradila visokotehnološku državu nadzora.
Sustav masovnog nadzora još je stroži u Xinjiangu, gdje se kineska vlada optužuje za zatočenje do dva milijuna Ujgura i drugih etničkih manjina u kampovima za koje su bivši zatočenici tvrdili da su bili fizički i seksualno zlostavljani. Prema izvješću Ujedinjenih naroda u rujnu u Xinjiangu je na djelu “invazivna” mrežu nadzora s policijskim bazama podataka koje sadrže stotine tisuća datoteka s biometrijskim podacima poput skeniranja lica i očne jabučice. Kina je više puta odbacila optužbe za kršenje ljudskih prava u regiji.
Što predstavljaju bijeli listovi papira?
Prazni komadi papira postali su simbol rastućih prosvjeda. Prostor za sigurno izražavanje neslaganja učinkovito je eliminiran pod autoritarnom vladavinom predsjednika Xija i nevjerojatno je riskantan. Bijeli listovi papira znak su uskraćivanja slobode govora i neobuzdane cenzure. Prosvjed na elitnom sveučilištu Tsinghua u Pekingu započeo je tako što je jedan student držao jedan list u blizini kantine kampusa. List je odnijelo osoblje fakulteta, ali je ona ostala na mjestu, navodi The Guardian, a ubrzo su joj se pridružili deseci, a potom i stotine drugih.
‘Bijeli papir predstavlja sve što želimo reći, ali ne možemo reći’, rekao je Reutersu jedan mladi prosvjednik na rijeci Liangma u Pekingu.
Što se događa prosvjednicima?
Policija je privela nepoznat broj prosvjednika, uključujući najmanje jednog stranog novinara. Drugu noć prosvjeda u Šangaju dočekala je jaka policijska reakcija, a BBC je naveo da je njihov snimatelj Edward Lawrence, koji živi u Šangaju, priveden i pretučen prije nego što je pušten. Policija je rekla samo da ga je privela za njegovo dobro, u slučaju da se zarazio Covidom iz gomile, prenosi BBC.
U Pekingu su se u nedjelju navečer okupile dvije skupine prosvjednika, ukupno najmanje 1000 ljudi, duž 3. obilaznice kineske prijestolnice u blizini rijeke Liangma, odbijajući se razići. Mase u blizini Trga Tiananmen zahtijevale su demokraciju i vladavinu prava, osuđivale diktature i kult ličnosti.
Kako će se situacija razvijati?
Prosvjedi u Kini nisu potpuna rijetkost, ali razmjeri i raširenost istih svakako jesu. A zahtjev – kraj strogih mjera borbe protiv zaraze virusom COVID-19 – nije nešto što je vlada trenutno spremna dati. Sada se promatra hoće li se prosvjedi nastaviti, ili čak porasti, tijekom tjedna i kako će vlasti odgovoriti. Vjerojatno će biti teških posljedica za one koji budu identificirani kao prosvjednici.
Državni mediji šutjeli su o prosvjedima, ali su umjesto toga objavili oštre pozive na “nepokolebljivo pridržavanje” politike nulte tolerancije na Covid.
Primjećene su varijacije u dosadašnjem odgovoru lokalnih vlasti na prosvjede, sa slučajnim popuštanjem ograničenja u nekim područjima i oštrim policijskim akcijama u drugima. Također kaže da postoje neke promjene koje bi središnja vlada mogla učiniti kako bi umirila ljude ili bi mogla ublažiti pritisak traženjem žrtvenog jarca od lokalnih dužnosnika ili privatnih tvrtki uključenih u odgovor na pandemiju.
‘Mogli bi pružiti puno jasnije smjernice, na primjer kako i kada bi Kina mogla izaći iz politike nulte stope Covida. Do ove točke poruke su bile frustrirajuće i zbunjujuće, čak i za dužnosnike’, kazao je Dali Yang profesor političkih znanosti sa Sveučilištu Chicagu.
‘Izazov je u tome što ovaj virus ne nestaje’.
Foto : Twitter