Mađarska se ponovno pokazala kao prepreka na putu kada je riječ o sankcijama EU-a protiv Rusije – ovaj put zalažući se da se tri ruska oligarha uklone s liste sankcija.
EU ima rok do 15. rujna da obnovi svoje mjere protiv pojedinaca koji su bili sankcionirani od izbijanja ruskog rata u Ukrajini ili će one isteći. Unutar bloka, ovo produženje se smatralo tehničkom formalnošću, kao što je bio slučaj s prethodnim sankcijama Rusiji zbog Ukrajine od 2014. godine.
Ali Mađarska je opet zapaprila.
Budimpešta traži ukidanje sancija za troje ruskih državljana
Budimpešta je zatražila uklanjanje trojice ruskih državljana s popisa sankcija EU-a, prema četvorici diplomata i dužnosnika EU-a koji su razgovarali s POLITICO-om pod uvjetom da ostanu anonimni. Taj je potez razbjesnio druge zemlje EU-a, koje imaju gorka sjećanja na to što je mađarski čelnik Viktor Orbán odustao od zabrane nafte koju je EU uvela ranije ove godine.
Prema dvojici diplomata, riječ je o ruskim poduzetnicima Alisheru Usmanovu, Petru Avenu i Viktoru Rashnikovu. Usmanov se obogatio u rudarstvu i ulaganjima te je bivši dioničar nogometnog kluba Arsenal; Aven je poslovni čovjek i političar koji je vodio najveću rusku komercijalnu banku; a Rašnjikov je milijarder željeza i čelika.
Glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs rekao je da će EU donijeti zajedničku odluku o popisu sankcija. “Popisi sankcija EU-a neprestano se preispituju i uvijek iznova postoji zabrinutost da uključivanje određenih osoba ili subjekata na popis sankcija nije dovoljno opravdano”, tvitao je.
Europa strahuje da Mađarska želi stvoriti rupe
Mađarska je također zatražila od EU-a da proširi iznimku na sankcije za humanitarnu pomoć. To je stvorilo strah među drugim zemljama EU-a da Budimpešta želi stvoriti rupe u sankcijama EU-a u trenutku kada Europska komisija pokušava pooštriti pravila.
Izaslanici EU-a trebali bi raspravljati o ratu u Ukrajini na svom sastanku u srijedu. Iako proširenje popisa sankcija nije službeno na dnevnom redu, mađarski zahtjevi će svakako biti istaknuti tijekom razgovora, s obzirom na bijes koji su već izazvali, rekli su diplomati.
Njemačka ‘skeptična’ oko ograničenja cijene ruskog plina
No, u jeku najnovijih prijedloga oko sankcija Rusiji, skepsa se pojavila u najvećem europskom gospodarstvu. Naime, kako piše Politico, napori EU da postavi gornju cjenovnu granicu uvoza ruskog plina nailaze na njemačku prepreku.
Plan koji forsira predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je da se ograniči novac koji Rusija dobiva za financiranje svog rata u Ukrajini i da se obuzdaju skokovite cijene plina koje izazivaju političku i ekonomsku pustoš diljem kontinenta. Ali ta ideja nailazi na otpor najmoćnijeg europskog gospodarstva i povijesno najvećeg uvoznika ruskog plina u EU.
“I dalje smo skeptični kada je riječ o pitanjima koja se tiču ograničenja cijene plina, ali općenito smo spremni za razgovore u europskom okviru”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva.
Jedan diplomat EU-a kritizirao je Njemačku kao “problem” jer im je “trebalo toliko vremena da odluče o pitanjima kao što je ograničenje cijena”.
Von der Leyen je prošli tjedan pozvala na ograničavanje cijena uvoza ruskog plina. Dužnosnici EU-a od tada pripremaju opcije za uvođenje takve mjere, o čemu će predstavnici zemalja raspravljati u srijedu uoči hitnog sastanka ministara energetike u petak. U ponedjeljak je Francuska postala posljednja zemlja koja je podržala plan Bruxellesa. Poljska također želi ograničenje cijene plina, te da se takva mjera proširi na sav uvoz plina u Europu, rekao je poljski diplomat.
Berlin: Trebaju nam manje zapaljivi koraci
Njemačka vlada kancelara Olafa Scholza, međutim, oklijeva.
Uoči sastanka u srijedu, dužnosnici u Berlinu tvrdili su da bi se EU trebala usredotočiti na manje zapaljive korake u borbi protiv visokih cijena energije, odnosno uvođenje neočekivanog poreza na višak energetskih profita – nešto što je u nedjelju dogovorila trostranačka vladajuća koalicija u Berlinu.
“To dovodi do pesimizma o sposobnosti djelovanja bez Njemačke u potpunosti. Rezultat sastanka u srijedu bit će “nažalost negativan”, rekao je drugi diplomat EU.
U pokušaju da se u posljednjem trenutku potakne stajalište Berlina prije sastanka u srijedu, Jörg Kukies, Scholzov glavni savjetnik za EU, otputovao je u utorak u Bruxelles kako bi razgovarao o tom pitanju s visokim dužnosnicima Komisije, uključujući Björna Seiberta, šefa kabineta von der Leyen.
Strah od odmazde Moskve
Glavna zabrinutost u Berlinu je da bi ograničenje cijene ruskog plina iz plinovoda vjerojatno izazvalo odmazdu Moskve u obliku potpunog prekida isporuke plina za EU – scenarij za koji se Berlin boji da bi posebno pogodio srednjoeuropske zemlje poput Češke ili Slovačke i Rumunjske, koje ruski plin dobivaju plinovodom kroz Ukrajinu ili južnim plinovodom Turski tok.
Neki u Bruxellesu podupiru to stajalište: “To riskira prekid dotoka prema manjim i ovisnim – Slovačkoj i Češkoj Republici”, rekao je drugi diplomat EU-a.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je u ponedjeljak da je sama Njemačka već uvelike odsječena od opskrbe ruskim plinom, budući da prima samo vrlo male količine preko Ukrajine nakon odluke Gazproma da zatvori podmorski plinovod Sjeverni tok zbog popravaka. Habeck je dodao kako ne vjeruje da će Rusija nastaviti veće isporuke plina Njemačkoj.
Berlin strepi od još jedne stvari: Morat će dijeliti?
Njemački dužnosnici tvrde da oklijevanje Berlina da nametne gornju cijenu ruskog plina nije toliko povezano s vlastitim interesima, nego regionalnom situacijom opskrbe. Smanjenje ruskih opskrbi također bi prisililo Njemačku da dijeli svoj plin s drugim zemljama prema pravilima EU-a, ostavljajući manje za sebe.
Zemlje poput Češke, Slovačke i Mađarske imaju veći udio plina koji će im trebati ove zime u skladištu od Njemačke, prema popisu skladišta plina EU-a. Mađarska, najbliži ruski saveznik u EU, također je nedavno sklopila dogovore s Moskvom o povećanju isporuke plina.
Čak i bez potpunog zatvaranja, ruske isporuke u EU oštro su pale u odnosu na povijesne razine; nekada su činili 40 posto uvoza bloka. Ruski plin sada čini manje od 10 posto uvoza, a od utorka su tokovi bili 78 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine, prema istraživačkom centru Bruegel.
‘Zašto ne riskirati?’
To smanjuje rizik od odmazde Kremlja, rekao je energetski odjel Komisije u svojoj studiji o utjecaju ograničenja cijena: “Ako ne opskrbljuju mnogo, zašto ne riskirati?”
Ali razgovor o ograničenju cijene ruskog plina u ovom trenutku nema previše smisla, rekla je Nathalie Tocci, direktorica talijanskog think tanka Istituto Affari Internazionali. “To je izvedivo u smislu da biste to mogli učiniti”, rekla je. “Poanta je da ćete ograničiti cijenu količine koja je u osnovi nula.”
Foto : Zoran / TV Wien